Kako navode iz Banke hrane Svjetska humanitarna zajednica na ovaj dan želi da naglasi važnost pomaganja i jačanja svijesti o poštovanju načela kojima se vode humanitarne organizacije u obavljanju svog posla: humanosti, nepristranosti, neutralnosti i nezavisnosti.

"Obilježavanjem ovog dana povećavamo svijest o nužnosti pomaganja ljudima koji su u stanju socijalne potrebe, ali i odajemo počast i zahvalnost onima koji pomažu.

Svijet se danas nalazi u humanitarnoj krizi.Više nego ikada je  potrebno da udružimo snage i pružimo ruku solidarnosti jedni drugima i  mobilišemo globalnu zajednicu.Upravo je to bio  razlog održavanja  prvog Svjetskog humanitarnog samita ove godine", poručuju iz Banke hrane.

Ono što se kako kažu čulo na samitu je da ljudi širom svijeta, nerijetko u istim mjestima, imaju potpuno različite uslove života.

"S jedne strane postoji luksuz, rasipanje i bogatstvo, dok odmah u neposrednoj blizini  ljudi žive u dubokoj bijedi, siromaštvu i gladi. Ovo zasigurno, nije pravedan svijet koji želimo.Istaknuto  je kako je potrebno da  svako na globalnom nivou preuzme političku, moralnu i ekonomsku odgovornost za dešavanja i probleme u svijetu."

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija  je podsjetio kako su se potrebe za humanitarnom pomoći u posljednjih 15 godina povećale za 12 puta i dostigle cifru od 245 milijardi dolara te kazao kako se čini da će "nažalost krize biti nastavljene."

Širom svijeta je kak navode iz Banke hrane neophodno podsticati građane na iskazivanje solidarnosti i na upoznavanje s ovim područjem ljudskog djelovanja.

"Od osnivanja, prije šest ipo godina, radimo na promociji humanosti i solidarnosti i pomažemo donacijama najugroženije. Na ovaj dan, apelujemo da se posveti više pažnje onima koji sami sebi ne mogu pomoći i koji nemaju vremena ni prostora da se bore za svoja prava jer su u svakodnevnoj borbi za preživljavanje" istakla je Predsjednica fondacije,  Marina Medojević.

Iz fondacije su zahvalili svim ljudima velikog srca koji pronalaze vremena za dobra djela i izrazili nadu da će ih svake godine biti sve više.

"Naša fondacija na današnji dan želi da građane podsjeti da je humanost ljudska dužnost i obaveza ..

Čovjek je velik koliko daje. Treba davati od srca onim ljudima koji su u teškoj životnoj situaciji i bez pomoći. Svakome se može dogoditi: bolesti, neimaština, bankrot, potresi, poplave, nesreće , razne  tragedije..."

Takodje podsjećaju i  institucije  da se moraju  stvoriti povoljni uslovi  i mehanizmi za podsticanje filantropije.

"Poreske olakšice za doniranje su standard u svijetu .Podrška organizacijama koje konkretno pomažu gradjanima ne smije izostati. Obrazovanje i školski sistem  su ključni.Sa djecom u vrtićima i školama treba mnogo više raditi i razgovarati o filantropiji – na njima razumljiv način. Potrebno je uvesti   obavezno volontiranje u skolama i fakultetima.Volontiranje  osnažuje pojedinca i doprinosi stvaranju snažnijih zajednica, pružajući usluge isključenima.Sprovodjenje nacionalnih kampanja o filantropiji doprinosi stvaranju  povoljnog ambijenta. Države Europske unije podstiču zakone koji bi omogućili distribuciju neprodate robe u humanitarne svrhe i zabranilo bacanje hrane.Gdje je Crna Gora u borbi protiv rasipanja hrane ?

Po svjetskom indexu darivanja „World Giving Index“ Crna Gora ne zauzima godinama zadovoljavajuću poziciju", navode iz Banke hrane.

Ne misle da je problem isključivo u nemaštini i nedostatku slobodnog vremena iako se ne mogu zaobići ovi veoma važni razlozi o lošoj  poziciji naše zemlje..

"Ima mjesta razmatranju i o slabom razumijevanju kulture davanja, odgovornog davanja i spremnosti da se nekome na taj način pomogne..Nijesmo spremni da  svakodnevno budemo nekome od koristi. Razlog da nemamo novca ne može biti izgovor. Filantropija nije samo davanje novca, već posvećivanje vremena, pružanje znanja i usluga. Svako od nas može nešto  uraditi", poruluju iz fondacije.

U području volontiranja pokazatelji  ukazuju na slab odaziv, naročito mladih iako u Banki hrane imamo pozitivna iskustva na tom polju.

"Bilo da je riječ o novcu ili volontiranju, naša je spremnost  da pomognemo je najizraženija u slučajevima humanitarnih i prirodnih katastrofa ili kod teško oboljele djece.

Evidentno je da u Crnoj Gori imamo  nedostatak znanja o filantropiji, manjkavoj edukaciji djece i mladih, ne provođenju nacionalnih kampanja o filantropiji koja uključuje odgovorno darivanje, volontiranje, ulogu fondacija   u društvu te društvenu odgovornost poslovnog sektora. Zadužbinarstvo  skoro da ne postoji u Crnoj Gori danas.Veću solidarnost i humanost pokazuju ljudi slabijeg materijalnog statusa što nije uobičajeno u svijetu."

Očigledna je kako dodaju potreba da se podstakne oživljavanje i razvoj solidarnosti i humanosti i filantropije i  radi na jačanju svijesti o  značaju ulaganja u opšte dobro i zajednicu.

Iz Banke navode da ima pojedinaca koji čine dobro, koji brinu o drugome, koji brinu o svojoj zajednici.

"Ti primjeri  moraju  da se promovišu da  nas uče i motivišu.Sadašnje društveno uređenje kod nas više  propagira individualizam što  nije dobro za podsticanje  filantropije.

Svi zajedno moramo učiti  o filantropijii, truditi se da  podstičemo humanost kroz sopstvene primjere", poručuju iz Banke hrane,