Tamara Milaš iz CGO, podsjeća da je Crna Gora imala procentualno najveći broj političkih zatvorenika u ozloglašenom zatvoru na Golom otoku u Hrvatskoj, jednom od najbrutalnijih mjesta stradanja na kojem su zvjerski mučeni i ubijani tadašnji protivnici komunističkog režima.
Ističe da do danas u Crnoj Gori nije donešen adekvatan zakon kojim bi se rehabilitovali i obeštetili Golootočani ili članovi njihovih užih porodica, iako je Vlada obećavala da će ovo pitanje uvrstiti na svoju agendu, a na što je obavezuje i Deklaracija iz 1992. koja je usvojena u Skupštini Crne Gore.
"Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope iz 2006. o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka i Rezoluciju o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sistema, što dodatno obavezuje na ustanovljavanje dana sjećanja. Osim toga, CGO podsjeća da je Evropski parlament, donio preporuku kojom je naglasio da svaka zemlja treba da odredi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima i to prilagodi sopstvenoj istoriji i tradiciji, što je međunarodni standard koji bi se trebao nužno poštovati. S tim u vezi, Crna Gora ima obavezu pamtiti crnogorske žrtve komunističkog režima, odavanjem počasti, a pogotovo za stradale na Golom otoku, kao i drugim žrtvama komunističkog režima i ratova", stoji u saopštenju Milaš.
Napominje da je kultura sjećanja bitan element suočavanja sa prošlošću i njome se na određeni način doprinosi zadovoljenju pravde za žrtve.
"Stoga je važno pokazati veći stepen političke volje da se kontinuirano sprovode aktivnosti u cilju razvijanja kulture sjećanja i jačanja mira, a što će CGO raditi i ubuduće, samostalno ili u partnerstvu sa organizacijama u Crnoj Gori i regionu", zaključuje Milaš.
Deklaracijom Evropskog parlamenta od 23. septembra 2008. godine, 23. avgust proglašen je Evropskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je i Rezolucijom Evropskog parlamenta o evropskoj savjesti i totalitarizmu 2. aprila 2009.
Komentari