Najveća stopa zabilježena je tada u Plavu i Ulcinju, a najmanja u Herceg Novom, Budvi, Kotoru, Nikšiću, Tivtu i Cetinju, piše Pobjeda.

Podaci pokazuju da je više nepismenih žena nego muškaraca u našoj zemlji, kao i da nepismena žena u prosjeku je stara 66 godina, a nepismeni muškarac u prosjeku ima 44 godine.

Komentarišući ovaj podatak, sociolog Andrija Đukanović je kazao da postoji veliki broj žena iz romske populacije koje su nepismene, kao i da je taj problem vezan za neka nerazvijena seoska područja u kojima još vladaju.

On smatra da statistički podaci u našoj zemlji govore da nemamo problem nepismenosti i da je to značajan pokazatelj nivoa razvoja društva.

"U taj procenat nepismenih najvjerovatnije ulaze starije osobe iz ruralnih područja, kao i pripadnici nekih ranjivih grupa prije svega romske populacije. I pored činjenice da nema značajnijeg broja nepismenih treba raditi da se to promijeni", objašnjava Đukanović za Pobjedu.

Profesorica razredne nastave u Osnovnoj školi "Milorad Musa Burzan” u Podgorici Vesna Kipa objašnjava da to što neko poznaje slova, piše i čita ne znači da je pismen.

"Funkcionalna pismenost podrazumijeva mogućnost da se razumije i zna pročitano, dovedu stvari u određenu vezu, te primijene znanja putem verbalne i pisane komunikacije u raznim situacijama", navela je Kipa.