Lazović je i zamjenik predsjednika Savjeta za privatizaciju, organa koji nije dao dozvolu da se prostor Solane uknjiži kao privatno vlasništvo, odnosno da se pravo korišćenja toga zemljišta pretvori u pravo svojine na njoj.

Prema nezvaničnim saznanjima portala Antena M, Lazović i ostali članovi Savjeta bili su izričito protiv davanja u vlasništvo privatnoj kompaniji oko 15 miliona kvadratnih metara terena, zagovarajući njegovo pretvaranje u zaštićeno područje i poseban biodiverzitet.

Članom 419. Zakona o imovinsko pravnim odnosima, dozvoljeno je pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, ako je u toku privatizacije plaćena tržišna naknada.

Radna grupa, koju je predvodio zaštitik imovinsko pravnih interesa, predložila je bila da Savjet za privatizaciju prihvati zahtjev AD Solana u stečaju i zemljište uknjiži kao svojinu te kompanije, na osnovu plaćene tržišne naknade.

Savjet je taj zahtjev odbio zbog niza otvorenih pitanja, a prije svega jer je posrijedi zaštićeno prirodno dobro, koje, kao takvo, ne može biti privatizovano. 

Tako je zemljište i dalje u državnom vlasništvu.