Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Podgorica je brojila 186.000 stanovnika. Prije dvije i po godine broj žitelja povećao se na 217.000. Prije mjesec i po dana, kada su bile posljednje provjere, u gradu je bilo 243.000 zdravstvenih osiguranika. Sudeći po tom podatku može se reći da danas u Podgorici živi oko 250.000 stanovnika.

Nameće se pitanje kako takav tempo unutrašnjih migracija utiče na glavni grad Crne Gore.

Iz gradske uprave Pobjedi su kazali da, bez većih izazova, uspijevaju da servisiraju sve potrebe građana, dok su konkretne mjere istaknute u Strateškom planu razvoja Podgorice za period od 2012. do 2017. godine.

Prema strateškom planu razvoja rađenom za period od 2012. do 2017. godine, u momentu kada je bilo 186.000 stanovnika, Uprava glavnog grada konstatovala je da je u vrtićima visok nivo preopterećenosti i mala kvadratura i postoji potreba za novim ustanovama. Takođe, evidentiran je i nedostatak osnovnih i srednjih škola. Pored problema sa prostornim kapacitetima, migracije su u Podgorici prouzrokovale i povećanje bespravne gradnje.

U Planu piše da fali predškolskih ustanova, pa je planirana izgradnja dječjeg vrtića i jaslica u Bloku VI, na Starom aerodromu, u Zagoriču i u Tuzima, zatim rekonstrukcija i dogradnja objekta JPU „Đina Vrbica“ i objekta u Donjoj Gorici.

Podgorica ima dvije javne predškolske ustanove „Ljubica Popović“ sa deset vaspitnih jedinica i „Đina Vrbica“ sa 11, u kojima je za 2010/2011. godinu bilo upisano ukupno 5.776 djece. Privatnih predškolskih ustanova u 2011. godini bilo je osam sa upisanih 207 djece. U školskoj 2009/2010. godini prosječan broj djece po vaspitnoj grupi iznosio je u Podgorici 35,4, što je iznad prosjeka Crne Gore koji je 28,8 djece piše u dokumentu.

Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, za djecu do dvije godine predviđeno je 12 djece po grupi, za djecu od dvije do tri godine 14, za djecu od tri do četiri godine 20; od četiri do pet godina 24, a djecu od pet do šest godina 25. Za mješovite grupe normativi za djecu do tri godine su 10 djece po grupi, a za djecu od tri do šest godina 20.

Odstupanja od propisanih normativa, ističe se u dokumentu, ukazuju na nedovoljne prostorne kapacitete predškolskih ustanova u odnosu na interesovanje za upis.

U najvećem broju vaspitnih jedinica prosječna površina po djetetu varira između 1m2 i 3 m2, dok propisani normativ iznosi 3m2 po djetetu. Nedostatak prostornih kapaciteta u urbanim sredinama navodi se kao najznačajniji faktor nedovoljnog obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem.

Visok nivo preopterećenosti i mala kvadratura (ispod metar kvadratni) po djetetu prisutni su u vaspitnim jedinicama: „Poletarac“, „Jelena Cetković“, „Suncokret Mataguži“, „Zvjezdani vrt Golubovci“, „Vrela Ribnička“, „Dječija radost Tuzi“, (JPU ,,Đina Vrbica“) i „Lane“, „Pčelica“ (JPU „Ljubica Popović“). Sa druge strane, ukupan broj djece u privatnim ustanovama iznosi 199. Prosječan broj djece po vaspitnoj jedinici je mnogo manji u odnosu na javne ustanove i iznosi 28,4- piše u Planu.

Detaljnim urbanističkim planovima predviđena je izgradnja pet novih ustanova za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i to u zahvatu detaljnih urbanističkih planova Zagorič 3 i 4 zona 2, Konik Stari aerodrom III, Prvoborac, Blok 18-19 i Univerzitetski centar.

U Strateškom planu se ističe da je, pored nedostatka prostornih kapaciteta za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, evidentan i nedostatak osnovnih škola. Podgorica ima 30 osnovnih škola, od kojih po četiri u Golubovcima i Tuzima i 23 područne ustanove sa ukupno 22.328 učenika upisanih u školskoj 2011/2012. godini.

Detaljnim urbanističkim planovima predvidena je izgradnja 14 novih osnovnih škola i to u okviru DUP-a Zabj elo ,,B“, DUP Tološi, DUP Zagorič 3 i 4 zona 2, DUP Univerzitetski centar, DUP Konik-Stari aerodrom III (dvije škole), DUP Zabjelo „8”, DUP Zagorič „2”, DUP Konik Sanacioni plan, DUP Ibričevina, DUP Gornja Gorica 1, DUP Zlatica ,,B“, DUP Blok 14 i DUP Zabjelo Ljubović.

Osnovne škole nedostaju na Koniku, u Tološima, Zabjelu 1, u dijelu grada u kome se nalazi Univerzitetski centar. 

Demografska kretanja prouzrokovala su i bespravnu gradnju. Na teritoriji glavnog grada, prema podacima Uprave za nekretnine, uzurpirano je približno oko 40 miliona kvadratnih metara zemljišta, a bespravno izgrađeno 16.382 objekata ukupne površine 1.285.665 m2 u osnovi, što prosječno iznosi 78,48 kvadratnih metara po objektu.

Bespravna gradnja najviše je izraženau Donjoj Gorici, Zabjelu. Tološima, na Marezi, Malom brdu, zatim u Donjim Kokotima, Farmacima, Park šumi, Zagoriču, Momišičima, Koniku, Milješu i u Zeti, navodi se u dokumentu.

Osim uzurpacije, bespravna gradnja podrazumijeva i nepoštovanje standarda prostornog i urbanističkog planiranja, arhitektonskih i građevinskih pravila i regulative, čime se uvečava opasnost u seizmički rizičnim područjima.

U dokumentu se pojašnjava da su uzroci uzurpacije i bespravne gradnje, pored migracije, i nizak životni standard stanovništva, neodgovarajući inspekcijski nadzor, nedosljedno primjenjivanje sankcija propisanih zakonom i slično.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, dodaje se u dokumetu, projektovano je i izvedeno za mehanički i biološki tretman otpadnih voda komunalnog karaktera za 55.000 ekvivalentnih stanovnika, pa ne zadovoljava trenutne potrebe.

U planu je izgradnja novog postrojenja projektovanog za 275.000 stanovnika, koji će zadovoljiti potrebe glavnog grada u narednih 30 godina.