One koje interesuje kada je neko ročište i u kojoj sudnici, te informacije može naći na sajtovima sudova. Na sajtu se može naći i presuda. Međutim, vrlo često ne onda kada nam ta informacija treba.

“Najtransparentni među sudovima su Vrhovni sud CG i Osnovni sud Nikšić (zadovoljili 90%  pokazatelja uspjeha), dok je najlošiji rezultat ostvario Osnovni sud Cetinje (zadovoljio 71% pokazatelja uspjeha).”, rekla je Milica Kovačević iz CDTa.

Svi sudovi obuhvaćeni istraživanjem na veb stranicama imaju objavljena najvažnija administrativna dokumenta – djelokrug, organizacionu strukturu, biografije sudija, kao i spisak državnih službenika i namještenika sa zvanjima. Ipak, istraživanje je pokazalo, da mediji nemaju direktnu komunikaciju sa sudskom vlašću.

“Međutim, čak 11 sudova ih ne ažurira redovno saopštenjima i aktuelnim informacijama.Iako medije informišu saoštenjima i odgovaraju na njihove zahtjeve, rijetko ili nikako ne održavaju konferencije za medije, kako bi na taj način informisali javnost o svom radu.”, objasnila je Kovačević.

 Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda ponosna je da je institucija na čijem je čelu primjer ostalim sudovima.

“Sudovi i sudska vlast od ovog istraživanja imaju veliku benefit. Naime, sve te preporuke nijesu teške i nemaju specifičnu težinu, u dijelu da nijesu ostavrljive.Temelj postoji treba samo neke stvari finalizovati i možda malo bolje postaviti. “, rekla je Medenica.

Kovačević je objasnila da se na sajtu Sudskog savjeta nalazi sve što može da nas zanima.

“Iako Sudski savjet na sajtu objavljuje većinu informacija, one se teško pronalaze, skrivene u saopštenjima i sekcijama sajta do kojih se često ne može doći logički i intuitivno.Na stanici Sudskog savjeta u vrijeme sprovođenja monitoringa nije bio objavljen spisak funkcionera i liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada, što je suprotno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.”, objasnila je Kovačević.

Istraživanje je još jednom pokazalo razliku između forme i suštine. Iako skoro svi sudovi objavljuju informacije vezane za slobodan pristup informacijama na sistematizovan i pregledan način, većina sudova objavljuje samo rješenje kojim se pristup informaciji dozvoljava, ali ne i samu traženu informaciju. Pored toga, neki sudovi nijesu objavljivali ni sva rješenja o slobodnom pristupu informacijama koja su donijeli.

Zbog toga iz CDTa preporučuju sudskoj vlasti da unaprijedi komunikaciju sa medijima i javnošću kroz izradu komunikacione strategije i planova, redovno objavljivanje saopštenja i informacija o aktuelnostimai organizovanje pres konferencija. Kada je riječ o Sudskom savjetu ta institucija bi trebalo da objavljuje budžet na početku godine kako bi građani mogli da prate šta je planirano. Svi sudovi bi trebalo da omoguće  pristup osobama sa invaliditetom,u skladu sa važećim propisima.