"Tim povodom pozivamo sve ljubitelje sportskog ribolova i sve zainteresovane koji to žele, da se uključe u ovu aktivnost na prostoru NP Durmitor u cilju unaprijeđenja stanja biodiverziteta. Njima će biti omogućeno da do 15. oktobra 2016. godine, bez nadoknade za sportsku ribolovnu dozvolu, vrše ribolov na Zabojskom i Modrom jezeru.

Takođe, molimo sve koji se odluče na izlov ribe na ovim jezerima, da koriste propisanu ribolovnu opremu, poštuju pravila ponašanja u prirodi i da vode računa o očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti NP Durmitor", saopšteno je iz NPCG.

Ribolovci mogu da koriste sve vrste ribolova sa štapom za pecanje, vještačke mamce, prirodne mamce (mrtve ili žive) iz okruženja jezera.

Ribe koje postoje u jezerima su: gaovica, zlatovcica, pastrmka, a pretpostavlja se i kinez.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, u saradnji sa ihtiolozima Prirodno matematičkog fakulteta, a u skladu sa planiranim aktivnostima predviđenim petogodišnjim Planom upravljanja 2016-2020. i Programom upravljanja NP Durmitor 2016., obratilo se Agenciji za zaštitu životne sredine i dobilo dozvolu za aktivnosti uspostavljanja prvobitnog autohtonog stanja faune u jezerima Durmitora (Valovito, Modro, Barno, Zabojsko, Zminje, Veliko Škrčko jezero) do kraja 2017. godine.

"Nakon izlovljavanja riba koje nijesu autohtone JPNPCG nastaviće aktivnosti u cilju ponovnog naseljavanja autohtone, endemične i ugrožene fauna vodozemaca, prvenstveno predstavnika roda Triturus, koji je zbog prisustva ihtiofaune skoro nestao iz durmitorskih jezera", saopšteno je.

Podsjećaju da riblje vrste u jezerima Nacionalnog parka "Durmitor" nijesu autohtona ihtiofauna, već su unesene u ova jezera i predstavljaju manje značajan dio prirodnih vrijednosti ovog zaštićenog područja.

"Tako je u veći broj jezera unesena alpska vrsta jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus), a u neka i kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss). Durmitorska jezera na prvi pogled (čista i bistra voda) pružaju mogućnost za opstanak riba, međutim, detaljnije analize pokazuju sasvim drugu sliku. Temperatura vode u većem dijelu godine je vrlo niska, pa je rast riba jako usporen. U većini jezera nema mogućnosti za prirodnu reprodukciju, brojnost ostalog živog svijeta (produkcija) je mala tako da ribe oskudijevaju u hrani. Dugotrajno zadržavanje leda na površini uslovljava deficit kiseonikom, pa često dolazi i do uginuća riba. Sve ovo uslovljava i pojavu izgladnjelih formi, neuglednih i sa nesrazmjerno velikom glavom. Samo Crno i Vražje jezero pružaju relativno povoljne uslove za egzistenciju riba, a time i za njihovo iskorišćavanje u ribolovnom smislu", objašnjavaju iz NPCG.

Durmitorska jezera kako ističu nekada su imala specifičnu i jedinstvenu faunu, ali je ona unošenjem neautohtonih predatorskih vrsta riba trajno poremećena.

"Tako su vrste iz roda Triturus u nekim jezerima pred potpunim iščezavanjem. Vrste ovog roda zaštićene su u Evropi. Posebno ističemo vrstu Triturus alpestris koja je je zaštićena Bernskom konvencijom (Appendix III), evropskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta", zaključuju iz NPCG.