Odgovornost za odrastanje prebacujemo između roditelja i vaspitača, a ni jedni ni drugi nisu u stanju da se sami izbore sa svim onim što donosi briga o djetetu i njegovo odrastanje.

Dva su događaja povod za razgovor sa Aidom Perović Ivanović, koja se sa svojom NVO prima već dugo godina bori protiv vršnjačkog nasilja i nasilja nad djecom.

Jedan se zbio ovih dana, trojica mladića brutalno su pretukla jednog maloljetnika ispred jedne podgoričke osnovne škole. Drugi se dogodio malo ranije kada je dvoje djece noževima nanijelo teške tjelesne povrede starcu kojiih je jedva preživio.

U prvom slučaju napadači su procesuirani. U drugom to nije bilo moguće jer djeca do 14 godina ne snose krivičnu odgovornost.

-Nije tako dugačak spisak onih kojima se djeca mogu obratiti u slučaju nasilja. Tu je prvo policija, pa onda institucije koje prvenstveno rade sa djecom, tu su škole i centri za socijalni rad, te Ministarstvo prosvjete. Ali ono što smo uvidjeli tokom godina borbe sa vršnjačkim nasiljem jeste da je na tom institucionalnom planu potrebno preduzeti konkretne korake, odnosno definisati mjere koje će se preduzimati u slučaju vršnjačkog ili bilo kog nasilja djece i nad djecom.- kaže Aida Perović Ivanović.

Umjesto toga postoji jedno veliko neznanje stručnih službi u školama kako da se nose sa ovim problemom, smatra ona, dodajući da sa druge strane kod svih postoji potreba da se problemi rješavaju a ne guraju pod tepih, a to je najčešća praksa.

- Kada roditelju čije dijete trpi nasilje od strane vršnjaka u školi, stručno lice predloži da ga ispiše iz te ustanove i upiše u drugu, onda je jasno kako se borimo sa vršnjačkim nasiljem. Lica koja se u školama bave tim moraju biti stručna i obrazovana i spremna da se nose, kako sa nasilnikom tako i sa onim koji trpi nasilje.-kaže Aida Perović Ivanović.

A najčešće nadležni u školama roditeljima jednostavno govoe da se nasilje nad njihovim djetetom dogodilo van kruga škole i da tada oni nisu nadležni. A kome onda da se obrati roditelj ako ne školskom pedagogu i psihologu, pita se Aida Perović Ivanović.

Brojke govore da vršnjačko nasilje raste i uzima nove oblike. Ne radi se više samo o fizičkom nasilju djece i nad djecom. Novi vidovi komunikacija pružili su i nove načine za nasilje nad djecom. Tako se ono, ništa manje opasno, dešava na društvenim mrežama.

U regionu se bilježe fatalni ishodi takvog nasilja, bilo da djeca dižu ruku na sebe, bilo da se brutalno prebijanje poput onog od prije par dana u Podgorici završi tragično.

A mi stojimo i čekamo da se nešto desi. A u međuvremenu, šta da radi jadno dijete?