Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a upozorila je da pitanje borbe protiv korupcije u obrazovanju nije manje bitno od borbe protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, jer, ono što je danas vidljiv izraz korupcije i organizovanog kriminala svoj izvor ima, između ostalog, i u koruptivnom obrazovnom sistemu i kompromitovanom vrijednosnom okviru, kojem je zamajac dala upravo postojeća vlast direktno oblikujući i akademsku sferu..

Ona je podsjetila na nedovoljnu medijsku ali i stručnu pažnju sa kojom je prošla informacija da su desetine važećih indeksa Pravnog fakulteta pronađene kroz jednog od optuženih za korupciju i organizovani kriminal i za kojeg postoje indicije da je bio ključan u sticanju diploma brojnih diplomaca Pravnog fakulteta. 

“Mi ne znamo koliko je onih danas koji rade u policiji, tužilaštvu, sudstvu ali i drugim nadležnim organima koji su na prevaran način završili svoje studije. Ali, takvi sigurno neće učiniti ništa da demontiraju ovakav nakaradan sistem u kojem su plagijatori i dalje na rukovodećim pozicijama i u kojem se šalje poruka mladim ljudima da se znanje najmanje cijeni”, kazala je Uljarević.

 Uljarević je ocijenila i da veliku odgovornost za stanje u visokom obrazovanju nose i sami članovi akademske zajednice, koji su, prema njenim riječima, “saučesnici u kreiranju ovakvog obrazovnog sistema, bilo svojim aktivnim angažmanom u marginalizaciji neistomišljenika ili ćutanjem”.

Ivica Stanković, vrhovni državni tužilac je izrazio zabrinutost zbog podataka o rastu broja građana koji vjeruju da je korupcija u obrazovanju široko rasprostranjena, ali i onima koji ne vjeruju da se situacija može popraviti na bolje i iskorijeniti korupcija.

„Zato smo kao društvo obavezni da reagujemo, zato smo kao institucije dužni da uradimo sve što je neophodno kako bismo dokazali da put do diplome može biti samo jedan i da je ona rezultat kontinuiranog rada i stečenog znanja“, naglasio je on  i pozvao sve da se obrate Tužilaštvu ukoliko primijete u svojoj okolini slučajeve korupcije.

Prof. dr Ţivko Andrijašević, prorektor UCG i predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, kazao je da je UCG u posljednje dvije godine izvršio najveću strukturalnu, normativnu i upravljačku reformu od svog osnivanja, čiji je krajnji i jedini cilj – unaprijeđivanje kvaliteta studija i studiranja.

“Sistem kvaliteta na UCG, kroz mehanizme kontrole, koji djeluju direktivno i korektivno, mora biti usmjeren na nastavni proces i sve njegove činioce, odnosno učesnike, kako bi doveo do boljih uslova studiranja, unapređenja nastavnog procesa i sticanja kvalitetnijeg i konkurentnijeg znanja”, kazao je Andrijašević osvrćući se na načine unapređenja kvaliteta.

Plamena Halacheva, Šefica Odjeljenja za politička pitanja, evropske integracije i ekonomiju Delegacije EU u Crnoj Gori, ukazala je na složenost problema korupcije za svako društvo imajući u vidu koliko prožima vitalne sektore.

"Crna Gora nije imuna na problem korupcije. Izvještaj EK o Crnoj Gori za 2015 konstatuje određene slučajeve plagijata koji se istražuju. Plagijati i korupcija ne mogu biti tolerisani ni u jednoj formi – oni nose pogrešnu poruku da se isplati kršiti pravila i da novac određuje uspjeh a ne prave zasluge", navela je ona. Halačeva je najavila i dalju podršku EU u oblasti borbe protiv korupcije u obrazovanju.

Prof. dr Dimitrious Sotiropoulos, sa Univerziteta u Atini, koji je i saradnika ELIAMEP-a, predstavio je prijedlog novog sistem evalucije crnogorskih visokoobrazovnih ustanova koji su u okviru ovog projekta uradili eksperti ELIAMEP-a, naglasivši da ovaj sistem uzima u obzir specifičnosti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uključujući i dugoročni cilj usklađivanja crnogorskih institucija i praksi sa evropskim standardima, kao i pripremu kako crnogorskih obrazovnih ustanova, tako i njenih diplomaca za konkurenciju na nivou Evrope.

 Sotiropoulos je istakao da se tokom procesa izrade sistema evaluacije došlo do nalaza koji ukazuju da je “osiguranje kvaliteta presudno za visoko obrazovanje Crne Gore kako bi bilo u rangu sa ostatkom evropskih visokoškolskih sistema i dodao da je “bitno mobilizirati pojedince u svakoj od ustanova i osigurati saradnju rektora/dekana svake ustanove u toku postupka evaluacije”.

Prof. dr Nenad Vuković, rektor Univerziteta Mediteran, ocijenio je da se treba zapitati na kojem se znanju insistira sad i u kojem procentu, a na kojem se insistiralo prije 20 ili 50 godina.

 “Treba da insistiramo na ključu do kojeg možemo doći našim obrazovanjem, a ne na enciklopedijskom znanju kojim smo i dalje, izgleda, izuzetno opterećeni", istako je Vuković.

On smatra da je neophodno razmisliti da li je sve u redu sa obrazovanjem uopšte kad su djeca u osnovnim školama opterećena ogromnim udžbenicima “a studenti na fakultete nose samo pametne telefone”.

Foto:CGO

Mubera Kurpejović , poslanica u Skupštini Crne Gore i šefica radne grupe za izradu Strategije razvoja visokog obrazovanja 2016-2020, osvrnula se na Strategiju istakavši da se taj dokument fokusira na tri elementa: strukturu studija, zatim usklađivanje crnogorskog obrazovnog sistema sa evropskim i primjenu Bolonjske deklaracije.

Prema njenim riječima, neophodno je i dalje raditi na unaprijeđenju kvaliteta samog procesa studiranja i usklađivanju sistema a pored toga i na internacionalizaciji samog procesa i ne manje bitnom održivom sistemu finansiranja sistema obrazovanja. Ona je ocijenila da treba razmisliti da li osnovati nacionalnu agenciju za unaprijeđenje kvaliteta s obzirom da je Crna Gora veoma mali sistem. 

Dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje, Privredna komora Crne Gore se je kazao da nacionalna privreda i njen dugoročni strateški razvoj zavisi od kvaliteta i obrazovanosti njenih ljudskih resursa.

 „Samo 7,7% anketiranih privrednika smatra da sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori obezbjeđuje kvalitetnu radnu snagu za tržište rada, dok njih 70,8% smatra da crnogorski visoko obrazovni sistem tek djelimično zadovoljava potrebe za kadrovima, a 21,5 % smatra da ne obezbjeđuje.” , podsjetio je Perazić na nalaze istraživanja PKCG.

 Perazić je preporučio organizovanje mogućnosti praćenja nastave studijskih programa u popodnevnim i večernjim terminima kako bi zaposleni mogli dalje da nastave svoje obrazovanje, zatim rad na jačanju etičke dimenzije obrazovnog i naučnog rada, ali i većoj posvećenosti akademskog kadra, uz pravljenje javno dostupne baze podataka o opterećenosti nastavnog kadra brojem predmeta i časova u cilju promocije transparentnosti rada ustanova visokog obrazovanja.

 Prof. dr Mara Šćepanović, profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) i predstavnica u Timu za reogranizaciju UCG, sumnja da je smjer u kojem je krenuo UCG, i u okviru njega PMF, dobar.

"Naime, UCG, a samim tim i PMF, su izgubili tri ključna uporišta kroz ovaj proces reformi – počev od Zakona o visokom obrazovanju, zakonima o zapošljavanju i samom tržištu rada. Model 3+2+2 nije primjenljiv u Crnoj Gori jer vi zakonski ne mozete zaposliti kadar koji Zakon o visokom obrazobvanju ne prepoznaje”, istakla je Šćepanović.

 Miloš Pavićević, predsjednik Studentskog parlamenta UCG, ukazao je na da je Analizom stanja i strateških opredjeljenja UCG za reorganizaciju i integraciju UCG – septembar 2014. - april 2015, utvrđeno da 209 profesora radi bez potrebne norme časova, a 308 sa opterećenjem većim od 28% preko norme.

"Ti podaci su pokazali da postoji stihijska produkcija studijskih programa a da je opterećenost profesora znatno veća od evropskog standarda", kazao je Pavićević i dodao da je 14 univerzitetskih jedinica bez ostvarene dolazne mobilnosti studenata od 2012.

 Govoreći o novoj slici Univerziteta Crne Gore u reformisanoj strukturi studija i studijskih programa – istakao je da postoji 270 studijskih programa (445 usmjerenja) – 160 studijskih programa u novom sistemu (114 na osnovnim i master studijama, 14 primjenjene studije, 25 doktorske studije, 7 interdisciplinarnih).

On je poručio da je neophodno raditi na mogućnosti finansiranja doktorskih studija iz Budžeta Crne Gore, unaprijeđenju kvalitetu nastave na osnovnim, master i doktorskim studijama.

Istakao je i neophodnost praktične nastave u ECTS katalozima i uvođenje engleskog jezika na svim godinama studija, kao i veću mogućnost za mobilnost i usavršavanje u inostranstvu kao i mogućnost zapošljavanja sa Bečelor diplomom.

Sa konferencije

Prof. dr Janko Radulović, prorektor na Univerzetu Mediteran smatra da je neophodno mnogo više kontrole, odnosno da treba analizirati da li se zakonodavstvo adekvatno primjenjuje.

“Treba oduzimati licencu onima koji su ogrezli u ovakvim koruptivnim radnjama jer ovakva slika utiče na ugled onih ljudi koji se ovim poslom na pošten način bave”.

 Vukašin Zogović, predsjednik sindikata UCG,govorio je o situaciji na UCG po pitanju zapošljavanja i napredovanja.

“Stalni radni odnos možete dobiti nakon 20 godina vrijednog rada, honorarno zapošljavanje uzima maha jer je veoma jeftino, a sistematizacija radnih mjesta još uvijek nije izvršena.Dolazimo do situacije da Univerzitet stara a nema odškolovan i obučen novi kadar a preko 60 odsto redovnih profesora ima preko 65 godina”, upozorio je Zogović.

“Mi kao Sindikat tražimo da se usvoje preporuke da se za zapošljavanje izdvaja samo 1 odsto više od onoga što Univerzitet već dobija”, naveo je on i dodao da određeni fakulteti imaju problem sa manjkom kadra jer nema novca za zapošljavanje, a da niska primanja dovode da postoji veliki broj časova za koje nema dovoljno saradnika što posljedično vode tome da određeni profesori rade preko norme.Jednaki uslovi za napredovanje, adekvatne zarade i kvalitet nastave mogu dovesti do unaprijeđenja stanja u obrazovanju", zaključio je on.

Momo Koprivica, bivši saradnik na Pravnom fakultetu UCG i potpredsjednik Demokrata Crne Gore, naglasio je da je korupcija svepristupna i da niko nije imun na nju, bilo institucije ili privatni sektor.

“Postoje elementi korupcije prilikom zapošljavanja u visokom obrazovanju, prilikom privilegovanja kandidata za određena radna mjesta i pogrešno se percipira da ista postoji samo u odnosu profesor – student, jer se javlja u dva vida - kao dosluh i iznuđivanje", , naveo je Koprivica.

Konferencije okupila preko 90 učesnika iz akademske zajednice, državnih i međunarodnih institucija, NVO sektora, akademske zajednice, kao i ostalih zainteresovanih strana, a panele su pratile dinamične diskusije polemičkih tonova.