Vlada je u avgustu usvojila Studiju zemljišne politike. Gvozdenović, govoreći o motivima za izradu ovog dokumenta, ističe da je motiv bio definisanje konkretnih instrumenata koji će maksimizirati potencijal za ubiranje prihoda iz sprovođenja prostorno planske dokumentacije, čime se, kako navodi, može  obeshrabriti preprodaja zemljišta isključivo radi sticanja profita.

“U najkraćem, Studija zemljišne politike promoviše princip da država i opštine imaju pravo da, kroz različite mehanizme, uzmu bar dio profita koji su napravile ulaganjem u razvoj grada, da bi imale novca da finansiraju projekte od opšteg dobra, odnosno javnog interesa. Uvođenjem mjera koje predlaže Studija zemljišne politike može se obeshrabriti preprodaja zemljišta isključivo radi sticanja profita i obezbijediti finansiranje opremanja novog građevinskog zemljišta infrastrukturom i komunalnim uslugama kontrolisati cijena zemljišta i nekretnina i na duži rok mogu se otkloniti suštinski razlozi za pojavu neformalne gradnje”, rekao je Gvozdenović za Dnevne novine.

On je istakao da je upravljanje zemljištem  kompleksna disciplina koja polazi od nalaženja načina optimalnog korišćenja ukupnog fonda gradskog zemljišta, zatim načina optimalnog korišćenja pojedinačnih lokacija, načina uređivanja, izgradnje i korišćenja građevinskog zemljišta.

“Ovim pitanjem i razlozima takvog stanja Crna Gora se do sada nije bavila na način kako je to učinjeno u nedavno usvojenoj Studiji zemljišne politike, čija je izrada sprovedena kroz IAMP projekat finansiran od Svjetske banke i Vlade Crne Gore. Gradsko zemljište, kao izuzetno važan resurs, treba koristiti efikasno, jer neefikasna upotreba vodi nepotrebnoj ekspanziji grada, često uništenju prirodne okoline, povećanim troškovima izgradnje infrastrukture i funkcionisanja grada. Gradska produktivnost zavisi, prije svega, od prostorne koncentracije koja omogućava brzi promet, rada, roba, usluga i informacija na tom području. Danas nijesmo u prilici da kažemo da su crnogorski gradovi dobar primjer efikasnosti, produktivnosti i kvalitetne i ravnomjerno razvijene infrastructure”, rekao je ministar.

Motiv za izradu Studije zemljišne politike bio je, kako je istakao, definisanje konkretnih instrumenata koji će maksimizirati potencijal za ubiranje prihoda iz sprovođenja prostorno planske dokumentacije, kako bi se pokrile javne investicije i sproveli osnovni ciljevi sistema planiranja.

“Krajnji cilj sprovođenja ovog dokumenta biće da se obezbijede instrumenti zemljišne politike kao podrška dugoročnoj fiskalnoj održivosti lokalnih samouprava u Crnoj Gori”, rekao je Gvozdenović.