Razvojem tehnologije kojom dolaze različita hakovanja bankovnih kartica, upadi na sajtove od globalnog interesa te pojava lažnih internet prezentacija, državama i stanovništvu širom svijeta nanose se ogromne štete. Ovaj oblik kriminala koji sve više pogađa Crnu Goru iz Ministarstva za informaciono društvo posmatraju kao stanje koje poziva na dodatan oprez prilikom korišćenja interneta, ali i edukaciju stanovništva kako bi se preventivno djelovalo.
Gotovo da ne postoji grana kriminalne aktivnosti, koja u sebi ne sadrži određene elemente sajber kriminala. Od 2010. godine kada je u Crnoj Gori stupio na snagu Zakon o informacionoj bezbjednosti, unutar Ministarstva za informaciono društvo formirano je posebno odjeljenje za borbu protiv računarskog kriminala (CIRT). Iako je riječ o borbi protiv jedne vrste kriminala, resorno Ministarstvo i Uprava policije ipak imaju precizno podijeljene nadležnosti, koje se ni u jednom trenutku ne poklapaju.
Pomoćnik ministra za informaciono društvo Adis Balota objašnjava da Ministarstvo ima preventivnu funkciju. „CIRT u 90 odsto slučajeva postupa preventivno, dok je nekih deset odsto u brzom rješavanju već nastalog problema. Mi ne gonimo niti istražujemo već djelujemo preventivno“, kaže Balota navodeći konkretan slučaj
„Nedavno smo od indijskog CIRTa dobili dojavu da su iz Crne Gore napravljeni lažni sajtovi banaka iz Indije. Riječ je bila o velikoj pronevjeri koju smo razotkrili odnosno pronašli sa koje IP adrese je pronevjera urađena. Slučaj smo potom predali policiiji koja je uzela od operatera podatke i nastavila istraživanje tih sajtova“, kaže Balota.
Nerijetko se, po njegovim riječima, događaju i hakerski upadi u bankarske sisteme. „Imali smo situaciju kada su hakovani veliki provajderi bankovnih kartica Dojč banke i CKB-a. Banke su tada bile prinuđene da mijenjaju po nekoliko hiljada kartica, jer nijesu znali koje su od njih zloupotrijebljene zbog čega su mijenjali čitavu seriju. Svaka kartica košta po 3,4 eura pa možete misliti koliki je to trošak“, kaže Balota.
Govoreći o velikim međunarodnim akcijama, koje je crnogorski CIRT do sada sproveo, Balota je podjetio na nekoliko akcija kada je u sajber prostoru širom svijeta primijećeno da postoje IP adrese iz crnogorskog domena.
„Učestvovali smo u takvim akcijama zajedno sa kolegama iz Indije, Slovenije i tako dalje. Upravo podaci do kojih smo mi došli bili su odlučujući za otkrivanje velikih kriminalnih grupa“, tvrdi pomoćnik resornog ministarstva objašnjavajući da vlasnik kompjutera ne mora uvijek znati da se njegova IP adresa koristi u kriminalnim aktivnostima.
Osim međunarodnih akcija, crnogorski CIRT postupa i po prijavama građana, a uskoro će biti formiran i savjetodavni tim za informacionu bezbjednost
„Pamtim prijavu građanina kome je pronevjereno 4.900 eura putem klasične prevare preko Interneta – onlajn kupovine. Radilo se o sajtu iz Indonezije pa smo kontaktirali kolege sa tog područja i dobili smo povratnu informaciju da su pripadnici te kriminalne grupe već uhapšeni. Radilo se o grupi Australijanaca i Kanađana koja je za osam mjeseci pronevjerila 13 miliona eura“, prisjeća se Balota.
Wirelles mreže su najčeće mete napada
Ostale prijave, najčešće su se odnosile na vajrles šifre, probijanja u mejlove te slične zloupotrebe. „U takvim slučajevima uputimo ih gdje treba i damo im savjet kako da postupaju u konkretnom slučaju. Takođe, mi o slučaju obavijestimo policiju i to najviše iz razloga što ljudi ne prijavljuju jer im se najčešće sa računa skida po dvadesetak eura pa mu se ne čeka u red recimo. Oni koji to naprave, neće uzeti milion već manje iznose jer je manja vjerovatnoća da će biti otkriveni“, kazao je on, dodajući da bi korisnici interneta trebalo izbjegavati „lake“ šifre, jer ih je lako hakovati.
U virtuelnom isto kao i u fizičkom svijetu
Iako je ukazao na gotovo nekontrolisane pojave u virtuelnom svijetu, Belota poručuje da ne treba bježati od tehnologije.
„Bitno je da što više koristimo internet, da smo što bolje upućeni u način na koji funkcioniše kako bi postali svjesni rizika i posljedica. Pogrešno je odbiti mogućnosti koje Internet pruža jer to je naša neminovnost. Fizički i virtuelni svijet je isto samo što je virtuelni malo opasniji. Sve što radite i o čemu vodite računa u fizičkom svijetu, o tome vodite računa i u virtuelnom“, kazao je on podsjećajući na značajno pravilo – za kupovinu preko interneta koristiti različitu karticu od one preko koje se vrše redovna primanja.
„Tako treba postupati sve dok naša zemlja ne uđe u sistem Pay pal-a i korporativne sisteme koji nude sigurnu kupovinu na internetu“, poručuju iz Ministarstva.
Lako do lažnih fejsbuk profila
Nedavno stupanje u članstvo u međunarodnoj organizaciji FIRST omogućilo je, kako je kazao Balota, bolju saradnju na internacionalnom nivou, ali i brže rješavanje fejsbuk pritužbi, jer je u upravnom odboru navedene organizacije predstavnika fejsbuka.
Sve više lažnih profila na društvenim mrežama
„Neko može da otvori vaš lažni profil na fejsbuku, koristiti se raznim uvredama pa u krajnjem, napraviti krivično djelo u vaše ime.
Možete prijaviti slučaj help desku fejsbuka, koji dnevno ima oko 500 hiljada zahtjeva pa je pitanje kada će vaš stići na red. Ipak, korišćenjem prednosti FIRST-a problem se može riješiti za par sati“, objasnio je Balota.
(Izvor:Dnevne novine)
