Gvozdenović je za Pobjedu kazao da pri izradi novog zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata Ministarstvo radi na sažimanju i istovremeno sadržajnom obogaćenju planskih dokumenata, kao i na preglednijim i jednostavnijim procedurama njihove izrade i izmjene. On kaže da se trude da definišu minimum jasnih kriterijuma i pravila za donošenje prostornih planova. Na taj način, objašnjava on, prevazići će se problemi koji postoje zbog toga što pojedina planska dokumenta nijesu po mjeri ni prostora, ni investitora.

“Mnogi planovi koji su ranije usvojeni nemaju dovoljan stepen senzibiliteta za potrebe zaštite autentičnosti i identiteta crnogorskog prostora. Istovremeno, mnogi od njih nemaju dovoljan stepen fleksibilnosti i senzibiliteta za potrebe i opravdane zahtjeve investicione zajednice. Ovdje mislim na one domaće i strane investitore koji afirmišu projekte od nacionalnog značaja i realizuju ih u saglasju sa najboljom svjetskom praksom”, kaže Gvozdenović ističući da na investicije, strane ili domaće, nepovoljno utiče odsustvo pouzdanosti i kontinuiteta u sprovođenju politike.

Na pitanje koliko je sistem usvajanja planskih dokumenata efikasan, on ocjenjuje kako je mnogo svrsishodnije analizirati kvalitet, upotrebljivost i efekte koji su iz usvojenih planova proizašli na prostor, nego govoriti o tome koliko brzo su doneseni.

Kada je riječ o kontroli  kvaliteta izrade planske dokumentacije, Gvozdenović kaže da se mora zaštititi autonomija lokalnih zajednica, ali i dosljedno sprovesti nacionalna strategija i načela.

“Takođe, moramo ojačati stručne službe paralelno sa sazrijevanjem političke volje i odgovornosti da se mnoge odluke podrede struci, a samim tim i dugoročnim potrebama crnogorskog društva. Ministarstvo već osam godina izrađuje godišnje izvještaje o stanju uređenja prostora koji pokazuju da ima brojnih odstupanja od zacrtanih politika i nedostataka u sprovođenju planova. Njihovim unapređenjem pravimo promjene u poreskoj, zemljišnoj i drugim politikama”, zaključuje Gvozdenović.