Prema njenim riječima,  tri godine su se autori okupljali oko zajedničke ideje, u okviru istraživačkog projekta Fakulteta dramskih umjetnosti UCG „Umjetnička i medijska produkcija u funkciji stvaranja crnogorskog kulturnog identiteta“. Koncept radova je postavljen tako da on ne bude namijenjen samo stručnoj već i širokoj javnosti.

Kada se samo fotografije saberu na jedno vidi se istraživački postupak, kazao je urednik Zbornika i vanr. prof. FDU mr Janko Ljumović, koji se u Zborniku bavi tematikom  „Crnogorsko narodno pozorište u traganju za redefinicijom crnogorskog kulturnog identiteta: Estetski i emancipatorski aspekti savremene repertoarske politike“.

„Nismo samo ušli u teatrološki ili filmološki postupak već smo ušli u teren sociologije pozorišta, filma ili različite studije konteksta tako da Zbornik nudi  teme koje semožda, po prvi put, u ravni studija kulture, uopšte uvode u crnogorsku akademsku produkciju i izdavačku djelatnost, kao što su to novi mediji i popularna kultura u kontekstu identiteta“, kazao je Ljumović.

U Crnoj Gori , već 110 godina, postoji nezavisno mišljenje, još od pojave nezavisne štampe, kada svako može da kaže o bilo kojoj temi šta hoće, a pri tome, autori su vrlo često neobavezni prema činjenicama, ocijenio je autor rada „Prizori iz života nacija u Crnoj Gori“  Živko Andrijašević.

„U ovom Zborniku autori su pokazali najviše moguće uvažavanje činjenica i to je dobar otklon od onoga što je crnogorsko iskustvo, a i pravilo kada se bavite nekom važnom društvenom temom, a identitet to jeste. Ne kažem da smo o tom problemu mislili nezavisno od politike jer ovo i jeste tema koja je veoma vezana za politiku, a politika je naravno vezana za život, ali smo se držali onoga što su postulati nauke i umjetničke sfere kojom se svaki od nas ponaosob bavi“, kazao je Andrijašević. 

Riječ je o plodu zdrave svijesti koja shvata probleme crnogorske kulture i identiteta i vidi korake za njihova rješenja, kazao je istoričar Boban Batrićević, autor rada „„Crnogorska kulturna istorija: metodologija za istoriografska istraživanja“.

Na međi savremenog i tradicionalnog, Sehad Čekić analizira crnoogrsku kimeatografiju u savremenom koceptu. Kroz temu „Crnogorski film: U potrazi za nacionalnim stilom“, on je zaintrigirao publiku objašnjavajući da je u svom istraživanju povezao film „Mračni vitez“ Kristofera Nolena sa Lažnim carem Velimira Stojanovića.

„Medijalizovana Crna Gora: Divlja ljepota i romantične lutalice“, rad jeJelene Mišeljić koja polazi od analize video spotova Nacionalne turističke organizacije i spotova za Evroviziju u periodu od 2006. do 2016. Počevši sa analizom mačističkog spota „Zašto su Crnogorcio tako visoki“, pa do nekih romantičarskih koncepcija u novijem vremenu, Mišeljić kaže da u svom radu pokušava da da odgovor na koji način se brendiramo kao nacija.

Novi medij, društvena mreža Facebook i prisustvo naše zemlje putem profila „Moja Crna Gora“ tematika je kojom se bavi Vuk Vuković u radu  „Identitet kao kreativna interakcija: Promocija Crne Gore u novim medijima“.

U sferi muzike, Jelena Martinović Bogojević je svoje istraživanje ograničila na period od proteklih 10 godina. „Muzički folklor se koristio kako u etno džezu tako i u drugim žanrovima i prati se tendencija u cijelom regionu da se kroz muziku cijeli Balkan želi predstaviti kao metafora multikulturalnosti“, objasnila je Bogojević. Ona je ovu temu istražila u radu „Identitetski kodovi u crnogorskoj muzici: Od upotrebe foklornih elemenata do savremenog izraza“ . 

Svaki građanin Crne Gore ima potpuno pravo da se osjeća kulturnim akterom, polazište je istraživanje antropologa Milice Nikolić. Ona ukazuje da je nematerijalno nasljeđe još „u nekim škrinjama, u muzejima“, a zapravo je „najživlji dio baštine“ i izrazila nadu da će Zbornik i njen rad „Nematerijalno nasljeđe kao snažan oslonac kulturne identifikacije“biti polazište za dalja istraživanja.

Šta se dešava sa lokalnom kulturnom politikom, sa pozicijom crnogorskih  gradova koji su u vremenu dekontekstualizacije i tranzicije doživjeli  totalni krah svog kulturnog bića, između opredjeljenja da budu industrijski ili pogranični gradovi, unatoč situaciji da imamo i nastanak novih gradova u južnoj regiji, pitanja su koja je otvorio Edin Jašarović u radu „Made in Montenegro: Identitet crnogorskih gradova na globalnom tržištu kreativne ekonomije“

 „Crnogorski jezik: Jedan od činilaca crnogorskog identiteta“, još jedno je od identitetskih pitanja koje polemično razmatra Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Pitanjima crkvenih odnosa u Crnoj Gori kroz prizmu Manastira Ostrog bavi se Dejan Lučić u radu  „Manastir Ostrog: Prekrojeni krajolik“. „Mislim da smo mi jedini narod na svijetu koji je preživio jednu strašnu golgotu, da u relativno kratkom vremenu ostanemo bez sopstvene države, bez sopstvene crkve, pa na kraju i bez sopstvenog jezika i da nam trebaju decenije i decenije da to sve vratimo“, kazao je Lučić.

On je ukazao na značaj objavljivanja Zbornika u godini kada obilježavamo dva značajna jubileja i to u godini, kada, smatra on, nismo se do kraja osvijestili šta jesmo i kakav je naš identitet.