On je za agenciju Mina boznis kazao da se očekuje da će skijalište Kolašin 1600 početi da radi već naredne godine.

Gvozdenović je saopštio da je, pored novih investicija, posebno značajno uvezivanje poljoprivrede sa budućim turističkim kapacitetima, što će dodatno doprinijeti poboljšanju životnog standarda na sjeveru Crne Gore, otvaranju novih radnih mjesta, kao i zaustavljanju migracija stanovništva.

“Ništa se ne dešava slučajno. Investicije u hotele na sjeveru Crne Gore, najavljene i trenutne, nijesu došle same od sebe, već su tu zbog niza povoljnosti za investitore, kao i odgovorne i dobre poreske politike kada je turizam u pitanju”, naveo je Gvozdenović.

On smatra da je jedino otvaranjem hotela, ski centara, razvojem eko turizma i otvaranjem fabrika za preradu sirovina koje postoje u tom regionu, moguće zaposliti stanovništvo sjevera.

“Uz ukupno 984 miliona eura planirana za ulaganje u sjever u narednih pet godina, uključujući infrastrukturu za autoput, otvorili smo dobre priče sa puno mogućnosti za zapošljavanja i pokretanje sopstvenog biznisa. Sada će i na građanima biti da te mogućnosti maksimalno iskoriste”, poručio je Gvozdenović.

On smatra da ne treba posebno naglašavati benefite koje će ne samo sjeverni region, već i čitava Crna Gora dobiti izgradnjom autoputa Bar - Boljare.

“Ako govorimo isključivo o turističkim benefitima, naveo bih da će se od aerodroma u Podgorici do skijališta u Kolašinu stizati za 40 do 45 minuta, što ih čini jednim od najbolje povezanih skijališta u regionu. Uvjeren sam da sa skijaškom infrastrukturom i izgradnjom autoputa, Crna Gora pretenduje da postane značajna skijaška destinacija ne samo u regionu, već i šire”, rekao je Gvozdenović.

On je podsjetio da moderni turizam traži dobro obučen kadar, zbog čega obrazovanje i usavršavanje ljudskih resursa predstavlja nerazdvojni dio svake uspješne razvojne politike.

“Za još dinamičniji razvoj turizma, posebno na sjeveru, neophodno je uvezivanje poljoprivrednih i drugih proizvođača sa vlasnicima hotela, etno sela i kampova. Neophodno je i njihovo međusobno povezivanje kako bi nastupali sa jedinstvenom ponudom. Međutim, da bi izgradili bilo šta, od drvene kuće do ozbiljnog hotelskog kompleksa, potrebno je obezbijediti puteve i prilaze, vodu, kanalizaciju i struju, pa tek onda očekivati kredibilne investitore”, saopštio je Gvozdenović.

On je dodao i da je značaj razvoja Đalovića pećine, kao prirodnog bisera, nemjerljiv.

“Završena je izrada glavnog projekta za izgradnju putra Bistrica - Manastir Podvrh, koji predstavlja prvi korak u njenoj valorizaciji, i očekuje se početak radova naredne godine. Planirana je i izgradnja žičare od Manastira Podvrh do Đalovića pećine, a u toku je izrada studije turističke valorizacije pećine sa idejnim uređenjem jednog njenog dijela”, rekao je Gvozdenović.