Građani Crne Gore u nedjelju biraju novi saziv parlamenta, koji će sve su prilike Crnu Goru uvesti u NATO savez. Upravo je članstvo u NATO podijelilo političku scenu Crne Gore, ali uprkos važnosti ovakve odluke, priča o NATO-u nije najvažnija tokom predizborne kampanje. Na skupovima partija govori se o nezaposlenosti, stanju crnogorske ekonomije, ali i o referendumu o nezavisnosti iz 2006. godine. 

-Podjela na dva bloka-

Politikolog Vladimir Jovanović, u razgovoru za AA, analizirajući političku scenu Crne Gore, kaže da je na djelu "polarizacija". 

”Politička scena Crne Gore pred izbore definitivno je polarizovana i može se prikazati u sloganu Demokratskog fronta “ MI ili ON”. S jedne strane imamo očigledno blok koji čini “vječna” opozicija, uzimajući u obzir principe koje je DF predložio, a od kojih jedan ukazuje na isključivost bilo kakve političke saradnje sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), dok drugi blok čini DPS sa Socijaldemokratama (SD), novonastalom partijom koja na ovim izborima ima za cilj da uzme što se uzeti može od Socijaldemokratske partije (SDP)”, navodi Jovanović.

Foto: AA,Vladimir Jovanović, politikolog

Kaže da pored ova dva bloka, postoje i partije koje za sada ”lutaju“ po pitanju biračkog tijela, a to su SDP koja ima problem sa ovom polarizacijom, a takođe imamo i Pozitivnu Crnu Goru koja nastavlja sa nedefinisanim političkim nastupom.

”U suštini, politička scena u Crnoj Gori i pred ove izbore je više-manje ista kao i kod prethodnih izbora, izuzimajući nove političke aktere koji su se prirodnim putem priključili političkim stavovima jednog od ova dva politička fronta. Veoma je bitno naglasiti da politička scena nakon izbora neće biti ista, jer sam uvjeren da će izborni rezultat dovesti do turbulencija, kako na cjelokupnoj političkoj sceni tako i unutar pojedinih političkih partija“, kaže Jovanović. 

-Nezaposlenost u fokusu kampanje-

Glavna tema izbornih kampanja između ova dva bloka su svakako nezaposlenost i definisnje načina za pristupanje NATO-u. Dok jedni zastupaju opciju parlamentarne odluke, drugi pak zagovaraju referendum. 

”Po meni, pitanje o načinu ulaska Crne Gore u NATO postepeno je na političkim skupovima opozicionog bloka stavljeno u sjenci, uzimajući u obzir potenciranje tema socijalne nejednakosti, ekonomske krize, nezaposlenosti i sve većeg porasta kriminalnih aktivnosti u Crnoj Gori. Na ovaj način se u kampanjama opozicije na centralnom mjestu stavlja građanin i njegov socijalni i ekonomski položaj, sa druge strane DPS pokušava da u prvom planu vrati referendumsku retoriku, ukazujući na neprijatelje sada već de facto crnogorske nezavisnosti, ignorišući bitnije teme koje su svakodnevnica građana Crne Gore i na taj način ukazujući da njena dosadašnja politika nema mana“, smatra Jovanović. 

Govoreći o negativnoj kampanji, gdje partije umjesto predstavljanja svojih programa, govore o svojim protivnicima, Vladimir Jovanović poručuje da tu svakako prednjači kampanja DF-a, koja od početka ima za cilj personalizaciju DPS-a i diskreditaciju Mila Đukanovića. 

”Ipak, u političkoj borbi na izborima, ovaj vid kampanje je dozvoljen i učestao, zbog čega je teško odlučiti da li je ovo najprljavija izborna kampanja, posebno ako uzmemo u obzir referendumsku kampanju i kampanju na prvim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Od načina formulisanja negativne kampanje zavisi i njen uspjeh, moje je mišljenje da je DF dao previše prostora negativnim sadržajima u svojim reklamnim spotovima. Smatram da je takav pristup izbornoj kampanji pogrešan zato što se kroz personalizaciju DPS-a stvara nemogućnost za saradnju nakon izbora, što predstavlja politički promašaj, jer se partija kao što je DPS ne može ignorisati u postizbornim pregovorima, makar je to bio slučaj do ovih izbora“, smatra Jovanović. 

-Degradacija protivnika-

Za Edina Koljenovića iz Građanske alijanse, dosadašnja kampanja partija je ”izuzetno prljava“. On očekuje da zbog velikog broja izbornih lista dođe do rasipanja glasova, što će odgovarati najjačoj partiji u Crnoj Gori.

”Na prvi pogled, primijetno je da na ovim parlamentarnim izborima učestvuje 17 izbornih lista, što je najviše do sada, a da njih čine ukupno čak 34 političke partije. Ovaj podatak stvara utisak da ovoga puta građani imaju veću ponudu u programima i idejama, međutim, izborna kampanja govori da nije tako. Nažalost, na sceni je izuzetno prljava kampanja partija, koja se najmanje trudi da promoviše svoje programe, odnosno konkretna rješenja za brojne probleme i nezadovoljstvo koje one nude građanima”, kaže Koljenović.

Foto: AA, Edin Koljenović, Građanska Alijansa

Na konvencijama svih izbornih lista, naglašava, politički lideri bave se uglavnom pokušajima degradacije i narušavanja ugleda svojih političkih protivnika.

”Građani su, s druge strane u nedostatku demokratskog kapaciteta naviknuti da prosuđuju na osnovu ovakve retorike i vrlo površnih obećanja koja nijesu do kraja utemeljena, a često ni razrađena. I dalje su odluke građana kome dati svoj glas opterećene tradicionalnim podjelama, koje crnogorsko društvo udaljavaju od rješavanja vrlo konkretnih nagomilanih socio-ekonomskih problema“, kaže Koljenović. 

On ističe da je politička scena jasno podijeljena između opozicionih partija s jedne strane i Demokratske partije socijalista (DPS) kao najjače partije, a ujedno i vladajujuće, koja okuplja manje koalicione partnere. 

”Iako postoje dvije veće predizborne opozicione koalicije, opozicija je prilično heterogena i podijeljena. To je posljedica činjenice da je u prethodnom mandatu došlo do značajne fragmentacije opozicione političke scene, gdje je svaka partija prošla kroz određenu vrstu raskola, pa sada vidimo iste ljude ali u drugačijim političkim formatima. Činjenica da postoji veliki broj lista i političkih partija koje ih čine, govori da možemo realno očekivati slične fragmentacije i u narednom mandatu Skupštine Crne Gore”, stava je Koljenović.

Veliki broj izbornih lista, cijeni, imajući u vidu crnogorski izborni sistem i način raspodjele mandata, dovešće sigurno do rasipanja velikog broja glasova, što će odgovarati DPS kao najjačoj izbornoj listi.

”U ovakvoj situaciji, DPS će računati na svoje tradicionalne partnere koji su i sada u Vladi, a prije svega manjinske partije koje i pored nezadovoljstva u ispunjavanju prethodnih koalicionih sporazuma, ne pokazuju naklonost za koaliranje sa određenim strukturama iz opozicije“, analiza je Edina Koljenovića iz Građanske alijanse. 

-Manjinske partije poželjne za oba bloka-

A da bi opozicija nakon 27 godina promijenila vlast u Crnoj Gori, potreban im je „politički kapacitet za pregovaranje“, smatra Koljenović. 

”Imajući u vidu kretanja na političkoj sceni, možemo reći da će DPS imati izazov veći nego ikada da održi parlamentarnu većinu, i to može biti značajan ugao za homogenizaciju dijela biračkog tijela koji je nezadovoljan ukupnim stanjem u državi i društvu. U državi, koja 27 godina ima istu vladajuću partiju, zbog koje se crnogorski izborni sistem prepoznaje kao "proporcionalni sa dominantnom partijom" ukoliko iskreno žele smjenu vlasti, opozicione partije moraju da pokažu posebno veliki politički kapacitet za pregovaranje i pored brojnih razlika koje su očigledne, a posebno pokažu kapacitet da svojom retorikom ”privole“ manjinske partije koje će, vrlo je izvjesno, igrati značajnu ulogu u formiranju naredne Vlade“, kaže Koljenović za AA. 

On vjeruje da će izbori u nedjelju biti najkontrolisaniji izbori do sada. 

”Izborni proces će nadgledati tri relevantne nevladine organizacije sa svojim posmatračima, strani posmatrači, a ne smijemo zaboraviti ni ulogu 200 kontrolora koji su po Lex specialisu ušli u strukture vlasti na državnom i lokalnom nivou kako bi spriječili eventualne zloupotrebe državnih resursa“, kaže Koljenović.