Od kada su doktori konstatovali da Ferima Pepeljak ima dijebetes, život joj se kaže, promijenio iz korijena. Naročito od onog momenta kada je morala da pređe na insulin. Sada je, kaže , navikla da su igla i špric dio njene svakodnevice.

“Od kako sam počela da primam insulin, ostala sam bez snage, čini mi se. Vidim da je pogana i naopaka bolest šećer, neka se svako čuva od šećera. To mogu svakom da preporučim, slobodno”, kazala je Pepeljak.

Redovne kontrole pacijentima preporučuje i Milan Jovanović, koji se od dijabetesa liječi četiri godine. Njegov nivo šećera u krvi sada je u normali i to, kako kaže, zahvaljujući savjetima ljekara.

“Promijenio sam navike, i ishranu, i način života i sve malo pravo da vam kažem. Manje ugljenih hidrata, a manje i sokova. Skalao sam što bi rekli, i šećer u normali”, kaže Jovanović.

U Crnoj Gori, dijabetes ima svaki osmi građanin stariji od 20 godina, a naša država zauzima drugo mjesto u Evropi po broju oboljelih od dijabetesa u odnosu na broj stanovnika. Zabrinjava i podatak da od dijabetesa obolijeva i sve više djece, a glavni razlog za to je gojaznost.

Zato, tvrde ljekari, zdrava ishrana nema alternativu.

Endokrinolog Sreten Kavarić upozorava da se iz gojaznosti može izroditi niz problema.

“Ulaganje u prevenciju je isplativije nego razvijanje modernih operativnih tehnika dijagnostičkih procedura. Ako je Finska mogla da adekvatnom edukacijom i prevencijom umanji za skoro 60 odsto učestalost i pojavljivanje šećerne bolesti, populacije do 40 godina, zašto ne bismo mogli i mi”, istakao je Kavarić.

Zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost. To je za početak najbitnije usvojiti. Ne treba, kaže doktor Kavarić, zanemariti ni to da u domovima postoji i savjetovalište za prevenciju gojaznosti i dijabetesa.

Rtcg