Ukupan izvoz drveta u Albaniju za prvih osam mjeseci ove godine bio je vrijedan 2,8 miliona eura i veći je 95,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 1,43 miliona eura.

Privrednici za rast izvoza krive Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja jer je, kako su kazali, propisalo uslove kojima se omogućava da najveći dio drvne sirovine završi u izvozu.

"Izvoz drvne sirovine (ogrijev, trupci bukve i drugo) u Albaniju, u prvih osam mjeseci ove godine, je činio polovinu ukupnog izvoza drveta i iznosio je 1,4 miliona eura. Realizovana vrijednost u odnosu na isti prošlogodišnji period predstavlja rast od 87,8 procenata. Ostatak izvoza činila je rezana građa koja u ovoj godini bilježi rast izvoza za 103,6 odsto", pokazuju podaci Monstata, koje je Pobjedi dostavila Privredna komora (PKCG).

U Odboru udruženja šumarstva, drvoprerađivačke industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti PKCG smatraju da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja krivo za drastičan izvoz drvne sirovine u ovoj godini, jer taj Vladin resor, kako su kazali, nije prihvatio mjera koje su oni predložili za smanjenje izvoza drvne sirovine.

"Pored uvedene takse na izvoz trupaca (jela, smrča i bukva), traženo je da se uvede taksa na ogrijevno drvo od deset eura po metru kubnom, te da se sirovina dodijeli preduzećima koja se bave proizvodnjom u količini koja im je potrebna, a ne onima koji se bave preprodajom", saopštili su iz Odbora PKCG.

Oni navode da je radna grupa sačinjena od stručnih ljudi-članova Odbora, u junu, ove godine uradila uslove i kriterijume za raspodjelu šuma na korišćenje za 2016. godinu.

"Ali Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja predložene uslove i kriterijume nije prihvatilo, već propisalo uslove kojima je najveći dio sirovine završio u izvozu", tvrde predstavnici Odbora.

Oni podsjećaju da raspodjela šume po javnom pozivu koji je objavljen u avgustu još nije završena.

"Veliki broj preduzeća ne radi zbog nedostatka sirovine za preradu, dok istovremeno izvoz sirovine raste i zadovoljava nečije drugo potrebe", upozoravaju predstavnici Odbora.

Oni objašnjavaju da je do povećanja izvoza drveta iz Crne Gore u Albaniju došlo zbog povećane tražnje, a kao rezultat odluke njene Vlade krajem prošle godine, kojom se zbog nekontrolisane sječe šuma posljednjih godina u toj zemlji zabranjuje sječa drveta za na rednih deset godina.

"To je bio razlog da cijene ogrijevnog drveta na našem tržištu porastu 20-30 odsto u odnosu na 2015. godinu i kreću se od 35 do 40 eura po metru kubnom", navode iz Odbora PKCG.

Polovina teritorije Albanije je do 1990. godine bila pokrivena šumom, da bi zbog nekontrolisane sječe sada šumom bilo pokrivena svega četvrtina teritorije te susjedne države.

Iz Uprave za šume saopštavaju da je nesporno da je posljednjih godina došlo do ozbiljnog poremećaja kada je u pitanju snabdijevanje stanovništva ogrijevnim drvetom, kako na ruralnom, a posebno na gradskom području.

"Prema informacijama kojima mi u Upravi za šume, mada nezvaničnim, raspolažemo uzrok tome je izvoz ovog drvnog sortimenta u zemljama u okruženju, a posebno u Albaniju. Neke informacije nam govore da je Albanija stavila moratorijum na sječu šuma, a kako je za ovim resursom postojala, a i dalje postoji velika potreba stanovništva i u toj zemlji, došlo je do naglog povećanja izvoza, što je prirodno uticalo i na povećanje cijene ogrijevnog drveta u Crnoj Gori. Razlog izvoza je postizanje znatno veće cijene od cijene koštanja koja se može postići u Crnoj Gori", kazali su iz Uprave.

Oni smatraju da je neophodno preuzeti određene mjere kako bi se ovaj trend izvoza zaustavio i na taj način obezbijedila dovoljna količina ogrijeva za stanovništvo Crne Gore.

"Način na koji bi trebalo osmisliti mogućnost promjene trenutnog stanja, pretpostavljalo bi vjerovatno i u ovom slučaju uvođenje dodatnih taksa na izvoz drvnih sortimenata za ogrijev",poručeno je iz tog državnog organa.

U izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o kontrolnoj reviziji prihoda budžeta po osnovu ugovora o koncesijama za korišćenje šuma, koji je objavljen sredinom godine, navodi se da je DRI utvrdila da su korisnici šuma prethodnih godina kršili potpisane ugovore, kojima su se obavezali da svu posječenu drvnu masu prerade u svojim proizvodnim kapacitetima.

Građani iz sjevernog regiona ocjenjuju kako je razlog slabije ponude i poskupljenja drva to što su se navodno pojavili kupci iz Albanije koji ne pitaju za cijenu, pa metar ogrijeva plaćaju i 20 eura više od domaćih kupaca.

Osim činjenice da drva "idu“ u Albaniju, kao razlog slabije ponude pojedini koncesionari navode to što još nijesu počeli da koriste koncesije na drvne sortimente za ovu godinu.

Zato upućuju kritiku resornom ministarstvu, jer ih na taj način sputava da odrade planirane poslove i kada je u pitanju prerada ali i prodaja drveta.

Šeganje metra drva košta tri do četiri eura, a cijepanja takođe, dok za slaganje u „kupe“ ili redove treba izdvojiti euro i po do dva po metru.

I na podgoričkim ulicama mogu se ovih dana često vidjeti radnici sa sjekirama, u potrazi za poslom.

I pored upornih svakodnevnih kontaktiranja Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Pobjeda od tog resora Vlade, odnosno njenog Direktorata za šumarstvo, nije mogla dobiti odgovore i komentar o prekomjernom izvozu ogrijevnog drveta u Albaniju.

Metar bukovih drva u Podgorici košta 40 eura, a cijena cerovih ili hrastovih drva dostiže 45 eura, dok metar kubnih cijepanih drva košta 50 eura.

Prodavci ogrijevnog drveta u Podgorici tvrde da prodaja ide dobro, iako i sami priznaju da su cijene ogrijevnog drveta nerealne i previsoke.

Oni podsjećaju da se ljetos metar ogrijevnog drveta mogao kupiti za 28-30 eura. Prodavci ističu da je velika potražnja za ogrijevnim drvetom i da se uglavnom proda sve što se dopremi.

Pobjeda