U navedenom periodu prijavljeno i procesuirano je 55 slučajeva, od kojih je riješeno 18, djelimično su riješena tri, dok 34 nisu riješena, saopšteno je danas na predstavljanju izvještaja „Procesuiranje napada na novinare u Crnoj Gori 2004-2016“, koji je pripremila Akcija za ljudska prava (HRA).

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc- Prelević poručila je da još nema volje da se najteži slučajevi napada na novinare i imovinu medija procesuiraju tako da se svi saizvršioci, učinioci i podstrekači – nalogodavci otkriju i kazne, prenosi Anadolija.

Gojanc-Prelević je rekla da Crnu Goru optrećuju neistrženi slučajevi težeg nasilja prema novinarima, na prvom mjestu ubistvo Duška Jovanovića, a zatim fizičko nasilje koje su pretrpjeli Tufik Softić, kao i teži fizički napadi na Željka Ivanovića, Mladena Stojanovića, Lidiju Nikčević i književnika Jevrema Brkovića.

„Prilikom napada na književnika Brkovića smrtno je stradao njegov pratilac. Slučajevi neistraženih najtežih napada na novinare u Crnoj Gori itekako opterećuju Crnu Goru i stvaraju atmosferu zastrašivanja i ne može se reći da ovdje sloboda izražavanja može da zaživi dok se ti napadi ne otkriju“, smatra Gorjanc Prelević.

Ona je dodala da dosadašnje integracije, kako evropske tako ni evroatlantske, nijesu doprinijele da dođe do rasvjetljavanja ovih slučajeva. Gorjanc - Prelević je rekla da još nema naznaka da postoji raspoloženje Vlade da prihvati predlog HRA da se propišu nova krivična djela koja imaju za cilj da povećaju zaštitu novinara u vezi sa obavljanjem njihovog posla i da se pooštri kaznena politika za počinioce napada.

Od početka 2014. godine zabilježeno je 27 napada na novinare i medije, a građani su, protekle dvije godine, bili skloni iskazivanju nezadovoljstva izvještavanjem na nedozvoljen način, navodi se u izvještaju. Od januara 2014. godine, kada je napadnuta novinarka lista Dan Lidija Nikčević, do 1. novembra ove godine nije bilo fizičkih napada na novinare s teškim povredama.

„Zabilježeno je 27 napada na novinare i na medije manjeg intenziteta, od kojih tri fizička napada, deset prijetnji, jedno prinudno oduzimanje kamere, četiri incidenta u kojima je novinarima priječeno ili su sprječavani da rade, devet napada na imovinu medija i novinara“, navodi se u Izvještaju.

Mirjana Radović iz HRA je kazala da kada su u pitanju napadi na medije, na prvom mjestu su Vijesti na koje je bilo usmjereno deset napada, na Dan četiri, Monitor tri, IN4S tri, Televizija Pink M kao i Dnevne novine napadnuti su tri puta, a jednom RTCG.

„Od 27 procesuiranih slučajeva riješeno je deset. Odnosno jedna trećina, dakle nije riješeno dvije trećine napada“, rekla je Radović

Ona je kazala da su kazne izrečene za prijetnje, sprječavanje i ometanje novinara u radu i kamenovanje zgrade bile, po pravilu, na nivou zakonskog minimuma.

„U posljednje dvije godine novinari su radili u atmosferi u kojoj su građani bili skloniji da nezadovoljstvo izvještavanjem iskažu na nedozvoljen način, vrijeđanjem na javnom mjestu, prijetnjama, kamenovanjem ili oštećenjem vozila , umjesto da zamjerke procesuiraju medijskim samoregulatornim tijelima, Agenciji za elektronske medije, da koriste pravo na ispravku i odgovor ili kroz parnični postupak zaštite privatnost, čast i ugled“, kazala je Radović.

Ona je ocijenila da još nema volje da se najteži slučajevi napada na novinare i slobodu medija procesuiraju tako da se svi saizvršioci, počinioci i podstrekači otkriju i kazne.

“Jedini izuzetak u ovom zaključku je prebijenje novinake Lidije Nikčević koje se desilo u januaru 2014. u Nikšiću, u kom su procesuirani svi direktni izvšioci i nalogodavci“, precizirala je Radović.

Ona je navela da su u najtežim slučajevima, istrage vođene nedjelotvorno, suprotno evropskim standardima i neadekvatno.

„Istrage nisu okončane u razumnom roku i nije bilo prisutan element javnosti. Nikada nije utvrđena odgovornost državnih službenika koji su opstruirali istrage, koji su obezbijedili nekažnjivost i samim tim ozbiljno doveli u pitanje vladavinu prava u Crnoj Gori“, rekla je Radović. 

Prema njenim riječima, Tužilaštvo nije bilo spremno da temeljno istraži navode medija i novinara koji su napadnuti, pa se stiče utisak da su ostali uzaludni njihovi napori da u javnom interesu izvijeste o sumnjama na korupciju i organizovani kriminal.

Radović je dodala da se na taj način, obeshrabruju i drugi novinari da se bave temama od javnog interesa, dok javnost gubi povjerenje u sposobnost policije i tužilaštva da obezbijede vladavinu prava.