U decembru 2015. godine, Crna Gora je dobila pozivnicu za pristupanje NATO-u, što predstavlja važno postignuće. Crnogorska EU agenda je fokusirana na reforme u oblasti vladavine prava.

„Zakonski okvir u ovoj oblasti je sada uglavnom kompletiran, i institucije uspostavljene. Cjelokupan sistem vladavine prava sada treba da proizvede više rezultata, naročito da učvrsti bilans rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Napredak u poglavljima koja se tiču vladavine prava, koji se demonstrira vidljivim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, nastaviće da određuje ukupan tempo pristupnih pregovora", stoji u izvještaju.

Evropa je zabrinuta za stanje u crnogorskoj ekonomiji. Što se tiče ekonomije, fiskalna pozicija Crne Gore je pogoršana i povećani nivo javnog duga predstavlja izazov za fiskalnu održivost. Prioritetno je da Crna Gora preduzme mjere da ograniči trenutnu potrošnju i poboljša naplatu prihoda,navodi se u izvještaju.

Politički sporazum o organizovanju slobodnih i fer izbora doveo je do uspostavljanja „Vlade izbornog povjerenja‟ u maju. Uprkos upornoj polarizaciji političkog ambijenta, taj sporazum je pokazao kapacitet da se postignu kompromisi između Vlade i dijela opozicije. Parlamentarni izbori održani u oktobru 2016. godine, sprovedeni su po značajno izmijenjenom zakonskom okviru. Uprkos tehničkim kašnjenjima i otežanim odnosima između nadležnih institucija, ukupno gledano, izborne pripreme su sprovedene na participativniji i transparentniji način. Izbori su održani u konkurentnom ambijentu uz generalno poštovanje temeljnih sloboda.

„Od nadležnih državnih organa očekuje se da brzo i transparentno istraže navodne proceduralne nepravilnosti, slučajeve hapšenja i privremeno zatvaranje dvije platforme za mobilnu komunikaciju. Nije bilo političkog epiloga navodne zloupotrebe javnih sredstava za političke svrhe partije („afera snimak‟)“, stoji u izvještaju.

Pravosudni sistem je umjereno spreman. Tokom izvještajnog perioda, Crna Gora je ostvarila određeni napredak na ovom polju. Poboljšani su kapaciteti Sudskog i Tužilačkog savjeta. Međutim, novi zakonski okvir za povećanje nezavisnosti, odgovornosti i profesionalnosti pravosuđa, kao i etički kodeks, nisu još uvijek u potpunosti primijenjeni. Potrebno je nastaviti sa mjerama za smanjenje broja neriješenih predmeta i ukupnog trajanja postupaka.

Crna Gora je ostvarila određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije, poručuju iz EU.

„Korupcija je i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i nastavlja da predstavlja ozbiljan problem.Proces izgradnje institucija je uglavnom završen. Sve institucije bi trebalo da pokažu proaktivniji stav pri ispunjavanju svojih mandata. Uprkos određenim dodatnim koracima koji su preduzeti, bilans rezultata, kako po pitanju uspješnih istraga i presuda, naročito u slučajevima korupcije na kom nivou, tako i po pitanju sprečavanja korupcije, ostaje ograničen. Crna Gora bi trebalo da poveća kapacitete za sprovođenje finansijskih istraga i da uspostavi bilans rezultata u oblasti privremene i trajne zaplijene imovine stečene kriminalom“, poručuju iz Brisela.

Crna Gora je ostvarila određeni nivo spremnosti u borbi protiv organizovanog kriminala.  Određeni napredak je ostvaren, naročito na jačanju zakonskog, regulatornog i institucionalnog okvira. Trebalo bi nastaviti sa naporima ka ostvarivanju bilansa rezultata u slučajevima organizovanog kriminala, posebno kada je riječ o trgovini ljudima i pranju novca gdje su rezultati ograničeni. Broj otkrivenih sumnjivih bankarskih transakcija i dalje je nizak.

Crna Gora je kompletirala nekoliko zakonskih reformi u cilju daljeg usklađivanja sa EU i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i obezbjeđivanja adekvatnih mehanizama za zaštitu ranjivih grupa od diskriminacije. Primjena zakonodavstva i dalje je slaba. Izmjene ukupnog zakonskog okvira, u cilju obezbjeđivanja koherentne kaznene politike za kršenje ljudskih prava, još uvijek nisu usvojene. Potrebno je dalje jačanje institucionalnih kapaciteta. Romska manjina i dalje predstavlja najranjiviju i najdiskriminisaniju zajednicu u različitim sferama života.

Crna Gora je dostigla određeni nivo spremnosti na području slobode izražavanja, ali nije bilo daljeg napretka u protekloj godini. Broj slučajeva klevete i dalje je visok, što ukazuje na slabe samoregulatorne mehanizme, kao i na izazove po pitanju razumijevanja uloge medija. Crna Gora još uvijek treba da ostvari ukupno usklađivanje sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, navodi se u godišnjem izvještaju o našem napretku ka EU.