Kako su istakli, realan je rizik od nastanka zaraznih i drugih bolesti kod životinja nakon povlačenja vode.

"U ovakvim situacijama moguća je pojava crijevnih i respiratornih infekcija, učestalija pojava mastitisa kod životinja, kao i poremećaji u ishrani zbog higijenski neispravne hrane za životinje i vode za njihovo napajanje. Istovremeno, moguća je i pojava većeg broja glodara koja može usloviti pojavu određenih bolesti čiji su oni prenosioci", saopštili su iz Uprave.

Kako su kazali, nakon povlačenje vode se preporučuje da vlasnici životinja očiste objekte u kojima su one smještene, izvrše dezinfekciju i deratizaciju, ne koriste hranu za životinje koja je bila potopljena i obavezno izvrše pregled svinjskog mesa na trihinelozu u veterinarskoj ambulanti u slučaju klanja svinja u domaćinstvu za sopstvene potrebe.

Onima koji gaje povrće u baštama se takođe preporučuje oprez, jer ono može sadržati kontaminente koji mogu da ugroze zdravlje ljudi, a naročito onih sa slabijim imunim sistemom.

"Bacite svo povrće koje se konzumira svježe (zelena salata, kupus, raštan), kao i zeleno lisnato povrće poput spanaća, blitve, rukole jer ne postoji mogućnost da se ovakvo povrće efikasno očisti zbog karakterističnih nabora na kojima se mogu zadržati bakterije i drugi kontaminenti. , objasnili su iz Uprave.

Podsjetili su da kuvanje povrća uklanja patogene, ali ne i industrijske i hemijske kontaminente. 

"Ostalo voće i povrće može biti spašeno u zavisnosti od vremena berbe. Ukoliko se berba vrši nekoliko nedjelja poslije poplave, biljke treba oprati, oljuštiti i skuvati. Prije berbe provjeriti da li su plodovi mekani, naprsli ili imaju fizička oštećenja i u tom slučaju ih ne treba koristiti. Cjelovito voće i povrće se može jesti, ukoliko se prethodno dobro opere vodom za piće, oljušti i skuva. Izbjegavajte mogućnosti unakrsne kontaminaciju sa površinama kojima se priprema hrana", navodi se u saopštenju Uprave.

Poručili su da mekano povrće, poput paradajza, patlidžana, tikvica, krastvca, nije bezbjedno i predstavlja visoki rizik po zdravlje. 

"Povrće kod kojeg se razvio cvijet prije poplave (poput brokolija, karfiola) do berbe predstavlja nedefinisan rizik odnosno kada se plod razvije, pere se i kuva, ali rizik i dalje postoji. Povrće koje raste pod zemljom, poput krompira, šargarepe i cvekle bi trebalo da bude bezbjedno, ukoliko je od poplave do berbe prošlo minimum 4 nedjelje, pri čemu je pranje i priprema po upustvu obavezujuća. Povrće koje je procvjetalo nakon poplave trebalo bi da je bezbjedno za upotrebu", naglasili su iz Uprave.