Evropski komesar za trgovinu, Cecilia Malmstrom, kazala je da u EU, nakon pobjede Trampa, ne znaju šta će se dogoditi sa TTIP-om.

Posljednjih dana, a naročito otkako je republikanac izabran za predsjednika SAD, mnogo se priča o ugovoru o Transatlanskoj trgovini između SAD i EU.

U Evropi se reklamira kao projekt koji će povećati proizvodnju dobara za 120 milijardi eura i podići standard prosječne porodice. U SAD-u je poznat pod nazivom ‘Transatlantic Free Trade Agreement’ (TAFTA), a ističu ga kao dil koji će omogućiti uklanjanje svih barijera EU-a koje koče američki izvoz.

Cilj sporazuma je povećanje izvoza i ulaganja između dviju strana, ostvarivanje neiskorišćenog potencijala transatlantskog tržišta, rast kroz povećan pristup tržištu, poboljšanje zakonodavne usklađenosti i postavljanje uslova za svjetske standarde.

Postoji naravno i druga strana koja u Ugovoru vidi teoriju zavjere. Skeptici smatraju da pregovarači žele udovoljiti najvećim željama međunarodnih korporacija, posebno kada su u pitanju GMO, privatizacija javnih i uslužnih djelatnosti, smanjenje prava radnika, smanjenje privatnosti i isključenje javnosti u odlučivanju.

Iako je značajna tema, ne djeluje kao da ima previše uticaja na crnogorsku ekonomiju.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kazao je ranije za portal Antena M da će prirodno, "sve što predstavlja novu postavku, novi okvir ili redefinisanje postojećeg, u globalizovanoj ekonomiji imati uticaja i na nas – male i u međunarodnim ekonomskim okvirima gotovo beznačajne subjekte".

Premda su neki analitičari iz regiona mišljenja da će ugovor otvoriti poslovne mogućnosti upravo za zemlje kandidate za pristupanje EU, prema Kostiću, nemoguće je reći da li bi eventualno stupanje ugovora na snagu za nas bila dobra ili loša okolnost. 

"Stoga sam slobodan ustvrditi, čak, da bi bilo kakva izjava u tom smislu, ma od koga došla, bilo proizvoljno i nadasve neodgovorno špekulisanje. U prilog tome mišljenju idu i beskonačne rasprave bez ikakve naznake mogućeg saglasja o pozitivnim i negativnim efektima ugovora, čak, po EU i SAD, a kamo li po nas ostale. Podsjetiću, da i takva svjetska imena kao što je J. Štiglic imaju vrlo ambivalentan stav po tom pitanju – čak više negativan po Evropu", pojašnjava Kostić.