Vejvoda kaže da se još uvjek ljudi u Americi teško suočavaju sa neočekivanim rezultatom predsjedničkih izbora.

"Mnogo je rasprava o tome koji su razlozi i vrlo je slična situacija kao sa glasanjem na referendumu o izlasku Velike Britanije iz EU. Niko nije očekivao Bregzit, ali se ipak desio. Mislim da je ovakav rezultat dokaz da u SAD postoji veliko nezadovoljstvo i neizvjesnost zbog ekonomske nesigurnosti i nedostatka radnih mjesta. U Americi roditelji po prvi put govore svojoj djeci da neće živjeti bolje od njih i izgleda da je dio biračkog tijela koji je glasao za Trampa glasao za promjene. Htjeli su nekoga novog, za koga se nadaju da može da donese promjene. Tramp je, nakon susreta sa liderima Republikanske stranke u Kongresu, kazao da mu je prvi prioritet, uz reformu zdravstvenog sistema, odnosno ukidanje Obamine zdravstvene zaštite, unutrašnja ekonomska politika. Svakoj državi je interes dobrobit svojih građana i spoljnopolitičke teme će za Trampa biti od sekundarnog značaja", kazao je Vejvoda.

On je važnim istakao da je Hilari Klinton dobila više glasova od Trampa, ali američki sistem ne poštuje broj apsolutnih glasova, već računa na elektorski sistem gdje je Tramp dobio većinu, od mogućih 538 dobio je 270.

"I to dovoljno govori o jednoj podijeljenosti u ovom društvu i zato su svuda bile parole da Amerika ponovo mora da se ujedini. Ali, kao što je slučaj i kod Bregzita, oni koji su izgubili na tom referendumu bili su veoma razočarani, tako je i u SAD-u i zato imamo te demonstracije u gradovima širom Amerike. Demonstriraju oni koji nijesu glasali za Trampa i ne žele da ih on vodi. Ovo je, svakako, jedna komplikovana situacija, tonovi su veoma smireni u posljednjih 48 sati i sada će izabrati ljude za ministarska mjesta i treba sačekati da se vidi koja je to politika. Tramp je već dao izjavu da će domaća politika biti prioritet, odnosno privreda i stvaranje novih radnih mjesta", kazao je Vejvoda.

Prema njegovim riječima, spoljna politika zauzima sekundarno mjesto na agendi Trampa.

"Naravno, SAD su i dalje najjača zemlja na svijetu i moramo znati da Donald Tramp neće moći da mijenja glavne tokove spoljne politike. To ni u kom slučaju. Promjene će, ukoliko ih bude, biti veoma postepene. Kada je riječ o našem regionu i kada je riječ o toj politici, ne očekujem nikakve promjene. Evropa je i dalje sidrište našeg kretanja i neće biti promjena u evroatlantskom kursu", cijeni Vejvoda.

On smatra da izbor Trampa za predsjednika SAD ne može usporiti ratifikaciju Protokola Crne Gore sa NATO-om u američkom Kongresu.

"Očekujem da će to ići svojim tokom i ništa ne upućuje na to da tu može doći do nekih promjena. Do ratifikacije će sigurno doći, ja ne znam tačno kada, ali ne treba očekivati neke prepreke ili imati bojazan da će doći do nekih promjena", uvjeren je Vejvoda.

On je prokomentarisao u najavu Evropske komisije da će izvještaje o napretku objavljivati jednom u dvije godine, te da li to upućuje na zamor od proširenja.

"Nemam tačno uvid u to šta bi to moglo da znači. Dalije to nekakav birokratski razlog koji su oni sami sebi nametnuli ili nešto drugo, ja ne znam. Ali, u svakom slučaju, smatram da se bez I obzira na tu odluku ništa ne mijenja u samom procesu proširenja. To znači da proširenje ostaje na dnevnom redu bez obzira na unutrašnje stanje u evropskim institucijama. Sa druge strane, na nama je u ovim državama koje su krenule na taj put da zaista uradi mo sve kako bi ubrzali reforme, jer je to ono što je glavna ulaznica za punopravno članstvo u EU, i to će se mjeriti. Ja se ne bih toliko obazirao na ovu odluku, jer se u suštini ništa ne mijenja, već se radi o tome da ispunjavamo ono što sami želimo, a to su demokratske strukturne reforme. Ključno je da istrajavamo na reformi pravosuđa, da dobijemo kredibilne institucije sudstva, koje će raditi u interesu građana", kazao je Vejvoda.

U tako podijeljenoj Americi Donald Tramp će morati da revidira neke stavove koje je iznio tokom kampanje.

"Apsolutno će revidirati stavove. Na pitanje da li će zabraniti muslimanima ulazak u zemlju, Tramp nije želio da odgovori. Sigurno će biti manje radikalan", zaključio je Vejvoda.