“23 odsto kaže da jeste kod istog poslodavca, 21 procenat ispitanika kaže da, ali kod nekog drugog poslodavca u struci, 12 odsto njih kaže da kod drugog poslodavca van struke, dok 42 procenta još nije našlo zaposlenje", kazala je ispred Agencije De Facto Olivera Komar za Dnevne novine.

Prezentujući rezultate istraživanja, sprovedenog među 1.777 mladih, odnosno svakog osmog korisnika, Komar je kazala da su tačne tvrdnje da mnogi pripravnici nisu ni morali da dolaze na posao.

“Imate ljude koji su radili jako puno, a imate i one koji uopšte nisu dolazili na posao. Dakle, bilo je onih koji nisu morali uopšte da dolaze na posao ili da ponekad svrate. Tako da su ispitanici kada smo ih pitali koje je nominalno bilo vaše radno vrijeme, minimalno je bilo dva, a maksimalno 12 sati ", pojasnila je Komar, dodajući da je oko 20 procenata ispitanika kazalo da nije moralo da dolazi na posao.

Istraživanje je pokazalo i da četvrtina ispitanika, odnosno polaznika Programa nije radila posao u struci, dok je bilo onih koji su kazali da im poslodavac tokom devetomjesečnog pripravničkog nije pružio ni osnovne uslove za rad.

“Procenat onih koji nisu imali sopstveni kompjuter je 35, odnosno svaki treći, dok svaki četvrti pripravnik nije imao sto. Pazite, svaka deseta osoba nije imala svoju stolicu", kazala je Komar.

Ipak, ona smatra da su sve ovo nedostaci koji se mogu ispraviti sprovođenjem evaluacije Programa stručnog osposobljavanja. S tim su se saglasili i gotovo svi ispitanici. Naime, čak njih 90 procenata bi svima preporučilo ovaj Program.

"Zaključci istraživanja su sljedeći: Program je ostvario korist za veliki broj korisnika, postoje brojne zloupotrebe svih uključenih subjekata, a u tom dijelu je potrebna efikasnija evaluacija. Zaključeno je, takođe, da je potreban nastavak Programa, ali u transformisanom obliku", poručuje Komar.

Ona je istakla da je potreban Predlog izmjena Zakona o stručnom osposobljavanju, koji je uradio ADP Zid, a u dijelu mjesta boravka i mjesta odrađivanja pripravničkog, jer nije pozitivan podatka da je jedan od pet ispitanika radio pripravnički u Podgorici, a nije iz Podgorice.

Iz NVO Zid su istakli da su sve organizovali kako bi se istaklo nekoliko bitnih segmenata kad je u pitanju politika zapošljavanja, naročito vrlo osjetljive grupe kao što su mladi.

Jedan od ciljeva je i planiranje i provođenje aktivnih mjera zapošljavanja, te prilagođavanja tih mjera potrebama korisnika.

"Potrebno je jako liderstvo u oblasti zapošljavanja, ali ne liderstvo zasnovano na autokratiji i kreiranju politike isključivo od jedne institucije, već je potreban širi spektar svih zainteresovanih aktera, jer ako po istraZaključci istraživanja su sljedeći Program je ostvario korist za veliki broj korisnika, postoje brojne zloupotrebe svih uključenih subjekata, a u tom dijelu je potrebna efikasnija evaluacija. Zaključeno je, takođe, da je potreban nastavak Programa, ali u transformisanom obliku živanjima sagledavamo da je problem nezaposlenosti mladih jedan od najvećih problema u društvu čini mi se da se prema tom problemu odnosimo kao i prema kampanji za korupciju, tako da u tom aspektu treba mnogo aktivniji pristup", kazao je iz ADP ZlD-a Igor Milošević.

Aktivne mjere moraju biti otvorene za inovacije i ne mogu biti betonirane jednim zakonskim aktom, smatra Milošević, te tako treba prihvatiti potrebe i inovacije.

"Slijedi proces reforme Zakona o radu, aktivne mjere moraju da budu otorene za pilotiranje kako bi na osnovu testiranja određenih servisa mogli doći do zaključka da li takve mjere mogu biti adekvatne za široku primjenu, da li one odgovaraju širem krugu aktera ili percepciji nekih određenih pojedinaca koji zaključani u vlastitim kancelarijama na daljinu razmišljaju ne pitajući one koji su najznačajniji u ovom procesu, a to su mladi ljudi, šta je to što im je potrebno", zaključio je Milošević.