U trenutku objavljivanja posljednjeg izvještaja o sprovedenim imunizacijama, u maju 2016. godine, obuhvat djece rođene 2014, pošto se MMR daje sa navršenih 12 mjeseci, bio je ostvaren svega 64 odsto.

Međutim, prema podacima iz integrisanog informacionog zdravstvenog sistema od maja do 13. novembra taj obuhvat porastao je za gotovo osam odsto i iznosi 71,96 procenata.

Kad je riječ o MMR vakcini, kojom se postiže zaštita djece od malih boginja, zauški i rubeole, prema riječima dr Senada Begića iz Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori među roditeljima vlada trend odlaganja vakcinacije "dok dijete ne ojača".

"Takav porast obuhvata ukazuje na bitnu činjenicu da kod nas među roditeljima vlada trend odlaganja vakcinacije 'dok dijete ne ojača'.Prirodno je da se ljudi boje novoga i onoga o čemu ne znaju dovoljno te tako roditelji često iz straha, a opet želeći najbolje za svoje dijete, odlažu vakcinaciju i donose odluke koje su potencijalno opasne za njihovu djecu", kazao je Begić.

Da roditelji i dalje izbjegavaju MMR vakcinu potvrđuju i podaci iz Uprave za inspekcijske poslove koja je u 2016. godini podnijela 87 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja koji su odbili vakcinaciju djece.

Roditelji, pojašnjava doktor Instituta za javno zdravlje, ne znaju da se odlaganjem vakcinacije produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno, te da se povećava rizik da će se dijete zaraziti u periodu kada su posljedice i komplikacije bolesti protiv kojih MMR štiti potencijano najopasnije (posebno malih boginja). Davanje vakcine pomjera, kaže Begić, ka uzrastu u kome su neželjene reakcije nakon vakcinacije češće i ozbiljnijeg toka, jer se te reakcije obično najrjeđe srijeću i po svom toku su najblaže kada se vakcina daje u uzrastu predviđenim kalendarom imunizacija.

"Manji ili veći otpor vakcinama postoji svuda u svijetu, a osnovni razlog leži u činjenici da su vakcine žrtva sopstvenog uspjeha zaraze su nestale upotrebom vakcina, roditelji se nikada nisu susreli sa teškim i dramatičnim tokom zaraznih bolesti i ne doživljavaju ih kao realnu opasnost. Ono što roditelji vide su jedino posljedice vakcinacije: crvenilo, otok, bol, plač djeteta i slično", naglasio je Begić.

On dodaje da je MMR vakcina kod nas u upotrebi već 23 godine.

"Njome se postiže zaštita od malih boginja (morbila), zaušaka i rubeole (crvenke). Opšta stručna ocjena je da MMR vakcina dovodi do visokog stepena zaštite i da su neželjene reakcije nakon nje takve da nikada i ni u kom slučaju ne dovode u upit korist od njene primjene", istakao je Begić.

Najčešće neželjene reakcije nakon upotrebe MMR vakcine su, kaže, kratkotrajne, prolazne i uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, crvenilo, bolnu osjetljivost i otok na mjestu primjene.

"Nešto rjeđe, kod dva do pet odsto vakcinisanih, može se javiti osip u sklopu takozvane male vakcinalne bolesti koja liči na kožne promjene u toku malih boginja, modrica na mjestu primjena a nešto rjeđe i prolazni otok zglobova. Povremene reakcije (od 0,1 do 1 odsto vakcinisanih) su proliv ili povraćanje kao i znaci respiratorne infekcije", pojasnio je Begić.

Moguće su, dodaje, i izuzetno su rijetke alergijske reakcije na bilo koji sastojak vakcine tako da posebno teška alergijska reakcija takozvana anafilaksa može da se javi u prosjeku jednom na 500.000 do miliona datih doza što je višestruko rijeđe, od recimo, anafilakse nakon primjene antibiotika na primjer penicilina.

"Crna Gora je za razliku od zemalja okruženja dugo bila pošteđena epidemija zaraznih bolesti. To je, prije svega, posljedica visokih obuhvata vakcinama i visokog kolektivnog imuniteta iz prethodnih godina. Pad obuhvata stvorio bi uslove da nam se vrate davno zaboravljene zarazne bolesti i obaveza je cijele zajednice da adekvatnim sprovođenjem imunizacija zaštiti cjelokupno društvo, a posebno one najmlađe i najosjetljivije koji se zbog svog uzrasta ili određenih bolesti ne mogu vakcinisati i čija zaštita zavisi isključivo od kolektivnog imuniteta", zaključio je Begić.