„I ove godine se obilježava 1. decembar, svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Pišemo opet o problemima, stigmi i nezadovoljstvu zbog nivoa uključenosti nadležnih institucija u rješavanje ovog problema“, stoji u saopštenju Cazasa.

Kako poručuju, prevencija HIV-a, mora biti realizovana kontinuirano.

„Administracija ne smije biti prepreka ostvarivanju zadatih ciljeva strateškim dokumentima! Činjenica da je se osobe sa HIV-om i danas suočavaju sa velikom stigmom – kada su u pitanju zdravstveni radnici/ce ali i kada su u pitanju poslodavci, kolege ali i društvo uopšte“, kaže se u saopštenju.

Iz Cazasa su rekli da je činjenica da političke i/ili rukovodilačke promjene u nadležnim resorima ne smiju uticati na ostvarivanje najboljih interesa građana. „Činjenica je da u Crnoj Gori ne postoji seksualno obrazovanje što rezulira neznanjem mladih i stigmom upućenom ka LGBT populaciji kao i osobama sa HIV-om“.

Iz te organizacije poručuju da su, kao vječiti aktivisti u oblasti zdravlja, zabrinuti za održivost Nacionalnog odgovora na HIV. „Zabrinuti smo što umjesto koracima naprijed, idemo skokovito unazad“.

„Umjesto da unapređujemo programe i širimo aktivnosti, ograničeni smo mogućnostima i smanjujemo rad na terenu, vodimo drop in centre koji rade u smanjenom kapacitetu i imamo veliki broj osoba koji napuštaju Crnu Goru zbog stigme i diskriminacije“, rekli su iz Cazasa.

Oni su pozvali donosioce odluka da konačno riješe pitanje održivosti preventivnih servisa za HIV u Crnoj Gori i nađu rješenje za operacionalizaciju sredstava koja su za tu namjenu opredijeljena.

„Pozivamo donosioce odluka da zajedničkim naporima nastavimo ka održavanju niske prevalencije HIV-a. Pozivamo ih da se osvrnu na uslove u kojima radi i funkcionise Klinika za infektivne bolesti, ali i na položaj i status zdravstvenih radnika/ca“, navode iz Cazasa.

Oni podsjećaju da u Crnoj Gori ne postoji psihosocijalna pomoć i podrška i obuka o terapijskog pismenosti kao dio terapije za HIV, što je praksa u svim razvijenijim zemljama.

„Sve ovo čini da ove godine nećemo imati kampanju povodom 1. decembra na kakve smo navikli prethodnih godina. Jer odbijamo da govorimo o HIV-u samo 1. decembra“, poručeno je iz Cazasa.

Prvi HIV slučaj u Crnoj Gori, podsjećaju iz Cazasa, zabilježen je 1989. godine. „Sada, 27 godina kasnije, možemo reći da je napravljen veliki napredak kada je riječ o prevenciji HIV-a, liječenju kao i znanju iz ove oblasti“.

„Danas, kad je sva pažnja javnosti usmjerena na priču o HIV/AIDS-u i na aktivnosti koje se sprovode, želimo da podsjetimo kako javnost tako i donosioce odluka, da se HIV-om ne možemo baviti samo 1. decembra već 365 dana u godini“, kaže se u saopštenju.

Iz Cazasa navode da je prvo predavanje o HIV-u među mladima u Crnoj Gori održalo par aktivista Cazasa 1998. godine revoltirano neznanjem i stigmom koja je vladala u regionu.

„Podstaknuti željom da stvaramo promjene, bili smo svjedoci napretka naše države u ovoj oblasti, zadovoljni što naša država svojim građanima i građankama obezbjeđuje dobrovoljno, besplatno, anonimno i povjerljivo testiranje na HIV i besplatnu antiretrovirusnu terapiju“, dodaje se u saopštenju te organizacije.

Iz Cazasa poručuju da su ponosni što je dugih devet godina u Crnoj Gori, posredstvom Globalnog fonda za HIV/AIDS, tuberkulozu i malariju, postojao cijeli sistem preventivnih mjera za populacije u povećanom riziku od HIV-a.

„Implementacija nacionalnog plana prevencije HIV-a realizovana je saradnjom vladinog i nevladinog sektora na svakom nivou. Devet godina iza nas simbol su vrijednog rada i truda koji je obuhvatao kvalitetnu i veoma efektnu međusektorsku saradnju“, kazali su iz Cazasa.

Kako dodaju, završetak podrške Globalnog fonda Crnoj Gori za sprovođenje akcionih planova dvije Nacionalne HIV strategije 2005-2009 i 2010-2014, obilježio je otpor nadležnih institucija za obezbjeđivanje nastavka strateškog i multisektorskog djelovanja kada je u pitanju prevencija HIV-a, što je bila i ostala obaveza države nakon povlačenja Globalnog fonda.

Konkretno, dodaju iz Cazasa, izostala je podrška servisima odnosno uslugama koje je civilni sektor pružao u tom periodu.

„I još konkretnije, ključna odgovornost leži na odgovornim ljudima u Ministarstvu zdravlja koji su odbili da ugoste delegaciju Globalnog fonda koja je bila u posjeti Crnoj Gori u prvoj polovini 2015. godine, pred sam kraj podrške koja je prestala u junu 2015. godine, što je bio je jasan znak kakav je stav po pitanju nastavka sprovođenja preventivnih servisa“, navodi se u saopštenju.

Kako su rekli iz Cazasa, činjenica je da se „saradnja“ svodila na konstantno dopisivanje i slanje brojnih pisama i zahtjeva za rješavanjem nagomilanih problema, stvorenih upravo zbog ovako neprimjerenog ponašanja ključnih ljudi u Ministarstvu.

„Očekujemo od novog ministra zdravlja, koji je u prethodnom periodu dok je bio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje pokazao visok stepen razumijevanja i želje za saradnjom, da prekine ovakvu praksu u Ministarstvu zdravlja i pokaže da je ovaj problem za resorno ministarstvo važno pitanje koje treba riješiti na održiv i sistemski način“, sopštili su iz Cazasa.