-Na bezbjednost željezničkog saobraćaja prije svega utiče ljudski faktor, zatim tehnika – sredstva sa kojima upravljamo, može da dođe do kvara voza, svjetlosnih sredstava ili kontakt mreže, i faktor više sile. - objašnjava za naš portal mašinski inženjer i dugogodišnji radnik željeznice, Milisav Dragojević.

Čovjek je i taj koji najviše griješi, dodaje Dragojević. Za većinu situacija koje su u saobraćanju crnogorskih Željeznica „iskakale iz šina“, kriv je čovjek.

 -Najčešći faktor je, prema iskustvu koje smo imali u ovoj godini, ljudski faktor. Taj uticaj ljudskog faktora treba stalno da se smanjuje, ali nažalost kod nas nije tako, jer je sama željeznica nefunkcionalna i neekonomična. - tvrdi Dragojević.

Dragojević, javnosti poznat i kao prvi zviždač, godinama upozorava na loše stanje na prugama ali i u upravi. Prema njegovim riječima, situaciju dodatno otežava neadekvatna organizacija. Četiri preduzeća koja danas postoje umjesto jednog koje je nekada gazdovalo prugama, često nijesu povezana što otežava reakciju i rješavanje problema.

 -Željeznica je toliko povezana da niko ne može sam da radi. Infrastruktura je zadužena za pitanje bezbjednosti saobraćaja i organizaciju, a prevoznici da im sredstva koja koriste budu ispravna, da su im ljudi koji upravljaju tim vozilima obučeni, školovani , da imaju stručne ispite - to je ta povezanost.- objašnjava Dragojević.

Uprkos svemu nesreće nijesu česte, ipak nelagoda kod zaposlenih na željeznici stalno postoji.

-Imali smo nekoliko slučajeva izbjegnutih sudara vozova, što je ozbiljan slučaj ugrožavanja bezbjednsti. Na našu sreću, nesreće se ne dešavaju nešto značajno. Ipak, mi u Centru za željeznička istraživanja konstantno ukazujemo na neispravnost voznih sredstava i na neadekvatnu obuku osoblja.  To je taj ljudski faktor. – objašnjava Dragojević.

Dragojevićevo iskustvo govori da se nesreće ne dešavaju samo zbog savjesnosti mašinovođa.

- Oni sa velikom dozom opreznosti i preuzimaju i voze vozna sredstva. Ali to utiče na njihov psihički zamor. Zamislite vi da radite neki posao stalno pod tenzijom, hoće li se desiti ovo ili ono. Zbog toga je i Zakonom predviđeno da mašinovođa može da upravlja vozom samo 8 sati, mora da ima pauze i odmor. Ipak prevozi ljude. - objašnjava Dragojević.

Javnost najčešće nije upoznata sa svim što se u vozovima i oko njih dešava. Najčešće se prigovara neopravdanim i neobjašnjenim kašnjenjima, a pravi razlozi ostaju zaključani u fiokama.

-Mi smo ukazivali na neispravnost kočnica. Evo sad se desilo, prije mjesec dana, zamrzavanje kočnica, voza sa putnicima, dva puta, što ne smije nikako da se događa. Imali smo i u januaru jedan slučaj, o čemu smo i pisali.- kaže Dragojević.

On tvrdi da se nadležni, donosioci odluka neogovorno ophode prema poslu. Najsvežiji primjer je od juče kada se spaktakularno najavljivao lokalni voz sa povratnom po cijeni one u jednom pravcu, što je trebalo da postakne građane da posjete festival Vina i ukljeve u Virpazaru.

-Kako se neodgovorno odnose prema putnicima. Zakazali su voz i ostavili dva vagona, a 500 putnika je htjelo juče da ide za Virpazar. Oni koji organizuju posao, ima ljudi koji su apsolutno nesposobni, ima ljudi koji su zadovoljni samo statusom da su na nekom položaju i dalje ne misle ni o čemu, ne poteže se odgovornost. -tvrdi Dragojević.

Dragojević upozorava da, ukoliko ne želimo da se slike sa Bioča ponove, problemu bezbjednosti u željezničkom saobraćaju treba pristupiti ozbiljnije i sistematičnije. A to znači pravovremeno i blagovremeno i kvalitetno održavanje tehnike i ljudski faktor stalnim obnavljanjem i provjerom znanja, upućivanje osoblja na poštovanje propisa i nadzorom, koji je najvažniji.

-Mora da se vrši nadzor od strane onih koji su odgovorni i koji organizuju posao.- zaključuje Dragojević.