- Prema izvještaju o radu sudova, na kraju 2015. godine, ostala je neriješena jedna četvrtina predmeta iz 2011. godine i ranijih godina ( ukupno 2.437). Od ovih predmeta neki su stariji od 30 godina, 36 i 34 na koje smo naišli u istraživanju. - rekla je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava, prilikom predstavljanja istraživanja.

Pravo na suđenje u razumnom roku, prema riječima Marijane Laković-Drašković, generalne direktorke Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde, jedno je od temelja efikasnosti pravosudnog sistema i pravne sigurnosti.

-Treba napomenuti da su, polazeći od činjenice da je najveći broj predstavki protiv Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog povrede na suđenje u razumnom roku, u 2015.godini usvojene izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakonika o krivičnom postupku, shodno kojima je propisano ograničenje na jedno ukidanje prvostepene odluke od strane drugostepenog suda i obaveza drugostepenog suda, u slučaju ako su ispunjeni zakonski uslovi da se i ponovna odluka prvostepenog suda treba ukinuti, da sprovede raspravu i meritorno odluči u tom predmetu.- objasnila je  Laković-Drašković.

Za Evropsku uniju, uspješna reforma pravosudnog sistema podrazumijeva pošteno, nezavisno, profesionalno i efikasno sudstvo za sve građane.

-Međutim, ukupna dužina postupaka ostaje razlog za zabrinutost. Iako je uvođenje izvršnog sistema u 2014 godini značajno doprinio poboljšanju efikasnosti izvršenja sudskih odluka, sudovi se još uvijek susreću sa izazovima u rasčišćavanju zaostalih predmeta. - rekla je Analisa Đansanti v.d. šefa političkog sektora u Delegaciji EU u Podgorici.

Uprkos primjetnom smanjenju broja izvršnih predmeta, broj neriješenih izvršnih predmeta je i dalje priličan. Nema statističkih informacija o tome koliko je tačno predmeta riješeno od strane sudova, a koliko od strane izvršitelja i u kojem roku su riješeni pokazala je ova analiza. U Akciji za ljudska prava smatraju da izmjenom zakona treba obezbijediti da i tužba za pravično zadovoljene, koja se podnosi Vrhovnom sudu, postane sredstvo koje može da dovede do ubrzanja postupka.

Kada se postupa po kontrolnim zahtjevima, u Akciji za ljudska prava smatraju da treba pristupiti manje restriktivno usvanjaju kontrolnih zahtjeva i dosljedno primjenjivati zakon, što znači da predsjednici sudova kada usvoje kontrolni zahtjev treba da postave rok sudiji i isprate da li je taj rok ispoštovan, odnosno da li je zaista došlo do primjene radnje tj. okončanja postupka u datom roku.

A sudije Vrhovnog suda, Svetlana Vujanović i Miraš Radević se nijesu saglasili sa analizom koja dolazi iz NVO sektora. Radević smatra da je napredak crnogorskih sudova značajan a Svetlana Vujanović da bi se primjenom određenih preporuka iz ove analize, uticalo na nezavisnost sudija.