Kalavera je nedavno boravila u Crnoj Gori, u kojoj je bila prije osam godina.

“Moram priznati da nakon ovih osam godina vidim napredak. Podgorica kao glavni grad Crne Gore se razvila i prisutan je osjećaj dinamičnosti, što je prirodno u zemlji koja već pregovara za članstvo u EU. Evropska perspektiva povećava povjerenje stranih investitora i privlači ih da dođu i počnu svoj biznis. To je dobro jer poboljšava ekonomske uslove, ali napredak takođe treba da ide ruku pod ruku sa manje vidljivim, ali jednako važnim područjima za građane, kao što su kvalitet javnih usluga, zdravstvo, obrazovanje, pristup pravdi”, kazala je Kalavera.

U svim tim područjima podrška EU je vidljiva.

“Između 2007. i 2013. godine, EU je uložila više od 235 miliona eura u Crnu Goru, a više od 270 miliona eura je izdvojeno za naredni sedmogodišnji period između 2014. i 2020. godine. Ovakve investicije povlače i odgovornost ulažemo novac poreskih obveznika EU kako bismo vidjeli reforme koje će promijeniti kvalitet života građana Crne Gore, ali i kako bi zemlja bila spremna za članstvo”, istakla je ona.

Kaže i da ne bi pohvala, a ni kritikovala bilo šta u crnogorskim naporima da pristupi EU.

“Ne bih ni hvalila ni kritikovala, mi nismo ovdje zbog toga. EU je tu da iznese činjenice i to je ono što smo učinili u našem najnovijem izvještaju o Crnoj Gori, koji predstavlja činjeničnu ocjenu stanja gdje Crna Gora stoji na svom putu ka članstvu u EU. Nakon četiri godine pregovora, sa 26 otvorenih poglavlja i dva privremeno zatvorena, Crna Gora nastavlja stabilno da se kreće na evropskom putu, zadržavajući poziciju zemlje predvodnice u procesu EU integracije na Zapadnom Balkanu. Ovo je uspjeh cijelog društva”, jasna je ona.

Kao što je navedeno u najnovijem izvještaju Evropske komisije, evropska agenda Crne Gore sada je fokusirana na reforme u području vladavine prava.

“Zakonodavni okvir u ovoj oblasti je sada u velikoj mjeri kompletiran i institucionalni okvir je uspostavljen. Sada je potrebno da cjelokupan sistem vladavine prava proizvede opipljive rezultate, posebno na području borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Napredak u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, koji se demonstrira čvrstim i istinskim rezultatima, i dalje će određivati tempo pregovora u cjelini”, kazala je Kalavera.

Objašnjava i kako Zapadni Balkan može pomoći Evropskoj uniji i kolika je uloga Crne Gore u ovom procesu.

“Kao što je komesar Avramopulos nedavno rekao u autorskom tekstu da “zemlje Zapadnog Balkana nemaju samo duge i čvrste istorijske veze sa Evropom, Zapadni Balkan jeste Evropa. Mi dijelimo zajedničku prošlost i sadašnjost, ali i budućnost.” U potpunosti dijelim ovo mišljenje, a važnost ovog regiona se najjasnije vidi u činjenici da aktivno pregovaramo sa zemljama Zapadnog Balkana i pomažemo im u pripremi za članstvo u EU. Važno je da građani Zapadnog Balkana imaju ovu EU perspektivu na umu”, ističe Kalavera.

Naglašava da je za Evropsku uniju od ključnog značaja da vidi zemlje Zapadnog Balkana da sarađuju na pitanjima od zajedničkog interesa, a EU je tu da podrži njihove napore na polju regionalne saradnje.

“Jasan primjer naše konkretne podrške je inicijativa Zapadnobalkanske šestorke, kroz koju planiramo da izdvojimo oko milijardu eura za podršku energetskom i saobraćajnom povezivanju regiona. Nije nam samo cilj da se ovaj region međusobno poveže, već i da ostvari povezanost sa EU, jer su sve ove zemlje okružene članicama EU. Ovo povezivanje nije važno samo za trgovinu, već i za izgradnju mostova između različitih kultura”, ukazala je ona.

Kalavera je prokomentarisala i situaciju u Crnoj Gori nakon izbora.

“EU zasniva procjenu o izborima u Crnoj Gori na procjeni OEBS/ODIHR posmatračke misije. Sada očekujemo konačni izvještaj OEBS/ODIHR-a, i očekujemo od svih aktera, i na vlasti i u opoziciji, da ozbiljno shvate njihove preporuke kako bi se unaprijedio izborni okvir i riješili eventualni nedostaci. Moje razumijevanje je da se sve strane slažu s ocjenom EU da se mora obezbijediti brza i transparentna istraga o dešavanjima toko izbornog dana”, ističe ona.

U međuvremenu, dodaje Kalavera, Skupština bi trebalo da bude u potpunosti funkcionalna, sa aktivnim učešćem svih izabranih predstavnika u konstruktivnim raspravama.

“Rješenje za trenutnu situaciju potrebno je pronaći u Crnoj Gori, unutar njenih demokratskih institucija, s obzirom da se radi o zemlji koja vodi pregovore za članstvo u EU. Važno je da se prevaziđe trenutna situacija, kako bi se crnogorske institucije mogle posvetiti reformama koje je neophodno sprovesti u procesu pristupanja Crne Gore EU”, kazala je ona.

Jasno poručuje-bojkot Skupštine ne može riješiti stanje u Crnoj Gori nakon izbora.

“Kao što je komesar Johanes Han nedavno izjavio, bojkot nije održivo rješenje u zemlji koja vodi pregovore o članstvu u EU. Skupština bi trebalo da bude glavni institucionalni forum za konstruktivnu raspravu, gdje izabrani predstavnici crnogorskih građana mogu razmjenjivati svoje argumente i raditi za dobrobit društva u cjelini”, poručila je Kalavera.