Đe ima tu i preliva
Ilustracija

U jeku ukidanja socijalnih naknada povećavaju izdvajanja za političke partije

Đe ima tu i preliva

U jeku kresanja socijalnih izdataka jutros je osvanula vijest da je Vlada, u budžetu za narednu godinu, planirala povećanje izdataka za rad Parlamenta i političkih partija. Da budemo precizni, predlogom budžeta za narednu godinu planirano je da Skupština Crne Gore iz državne kase dobije 10.337.177 eura, a da se za rad političkih partija izdvoji 5.179.258 eura. To je sedam odsto više u odnosu na izdvajanja za 2016. godinu.

-Predlog Vlade da se za rad Parlamenta i političkih partija poveća iznos novca a da se sa druge strane štedi na najranjivijim socijalnim grupama poput majki koje su ostvarile pravo na naknadu ili nezaposlenih roditelja kojima se odlaže pravo na dječji dodatak, nedvosmisleno pokazuje odnos države, tačnije nove Vlade, prema tim kategorijama stanovništava. Pravo na dječji dodatak u mjesečnom iznosu je nešto oko 31 euro što je približan iznos, na primjer, jedne dnevnice poslanika ili zaposlenog u državnoj upravi. U ovom kontekstu, zaključak je vrlo jednostavan – Crna Gora nije država socijalne pravde i očigledno je da se Vlada prilikom planiranja budžeta za narednu godinu vodila nekim drugim principima umjesto da su im prioritet bili najranjiviji slojevi stanovništva. – kaže Sanja Rašović, koordinatorka programa u Građanskoj alijansi.

37D1D701567A4F1FB1207BC105335453w610r1s

Foto: RSE, Sanja Rašović

U toku 2016. godine za rad političkih partija opredijeljen je priličan iznos novca, gotovo pet miliona eura, što je u odnosu na budžete nekih veoma važnih državnih institucija bilo višestruko više. Međutim, povećanje izdataka za Parlement i partije u restriktivnom budžetu kojeg prati sanacioni plan za rješenje javnog duga, koji se kao omča nadvio nad Crnom Gorom,  moglo bi samo značiti da su političke partije socijalno ugrožene i da Parlament ne može da funkcioniše. Ali, naravno da nije tako.  

-Ne može se govoriti o bilo kakvoj finansijskoj ugroženosti rada Parlamenta i crnogorskih partija te da im se iz tog razloga, u restriktivnom budžetu, izdvaja više novca jer i Skupština i političke partije dobijaju sasvim dovoljne iznose kako bi im se obezbijedio nesmetan rad. Prema nekim istraživanjima Crna Gora, iako u izuzetno lošoj finansijskoj situaciji, prednjači u odnosu na evropske zemlje kada su u pitanju izdvajanja sredstava za ovu namjenu.

Sa druge strane, pitanje je da li i institucija Parlamenta i političke partije koje djeluju na javnoj sceni Crne Gore svojim radom opravdavaju iznose koji im se obezbijeđuju iz državnog budžeta? Da li Parlament kao institucija i političke partije kao konstituenti te institucije donose kvalitetne zakone koji su za dobrobit svih građana? Da li će na kraju izglasati predlog Vlade da im se povećaju sredstva za rad u 2017. godini a istovremeno i predlog da se majkama sa troje i više djece smanji mjesečna naknada ili da se pravo na dječji dodatak ostvaruje tek od 2018. godine? Vjerujem da će same političke partije svojim glasom u Parlamentu prema ovim pitanjima, zapravo, pokazati za čiji interes rade, sopstveni ili građana koje zastupaju. – kaže Sanja Rašović, koordinatorka programa u Građanskoj alijansi.

Bilo kako bilo, brzo ćemo znati.

 

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.