On je rekao da se Vlada nije odlučila na povećanje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), jer bi to dovelo do rasta cijena osnovnih životnih namirnica.

„Poreske stope na dohodak fizikih lica takođe nijesu povećanje, jer bi to značilo smanjenje zarada jednako u javnom i privatnom sketoru. Nijesmo se odlučili ni na značajnije smanjenje ukupnih socijalnih davanja“, rekao je Simović na konferenciji za novinare povodom sjednice Vlade koja je održana u četvrtak.

Vladine mjere ekonomske politike, kako je naveo, odnose se na prihodnu i rashodnu stranu, pri čemu se teret ne prebacuje na privredu. Na taj način je, prema riječima Simovića, obezbijeđena redovna isplata zarada i svih davanja.

„Ključni element budžeta za narednu godinu je redovnosti i stabilnost u isplati zarada, penzija i svih socijalnih davanja“, dodao je Simović.

On je poručio da je Predlogom budžeta za narednu predviđeno očuvanje prethodno povećanih zarada u prosvjeti i zdravstvu.

„U narednom periodu će se u okviru izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru sagledati i pitanja koja idu u prilog povećanju standarda zaposenih u tim oblastima. Odlučni smo u namjeri da se poboljša status prosvjetnih i zdravstvenih radnika“, rekao je Simović i dodao da se radi o širem kontekstu, a ne samo o pitanju zarda.

Vlada je, kako je poručio, odlučna da poveća poresku disciplinu i borbu protiv sive ekonomije.

„Tu nema dileme i to je stalni zadatak“, rekao je Simović.

On je kazao da su se prethodnih dana, u vezi budžeta za narednu godinu i mjera ekonomske politike Vlade, u javnosti mogle čuti paušalne ocjene sa populističko politikanskim sadržajima koji, kako tvrdi, nemaju činjenično utemeljenje.

Simović je podsjetio da se posljednjih dana moglo čuti da će najveći teret u vezi Vladinih mjera podnijeti nasiromašniji slojevi stanovništva.

On je rekao da je bilo dosta priče i u vezi minulog rada i zarada u javnom sketoru.

„Bilo je dosta pitanja u vezi mjere neusklađivanja bruto zarade po osnovu minulog rada u naredne dvije godine. Bilo je netačnih tumačenja da se neće obračunavati ukupni minuli rad“, saopštio je Simović.

Kada su u pitanju naknade za majke sa troje i više djece, čije je smanjenje Vlada predložila, Simović je kazao da je sa međunardonih adresa jasno saopšteno da je to naknada koja se dodjeljuje bez materijalnih i socijalnih krietrijuma, kao i mjera koja je negativno uticala na tržište rada i koja izaziva značajne nejednakosti u iznosima socijalnih davanja.

Bilo je, kako je podsjetio, i preporuka za njhovo ukidanje.

On je rekao da se Vlada odlučila na smanjenje tih naknada, koje bi trebalo uporediti sa iznosom materijalne pomoći i najnižom i prosječnom penzijom.

„Mislim da to dovoljno govori“, saopštio je Simović.

On je naveo da Vlada želi da pitanja u vezi sa budžetom, kao i sva druga, rješava u otvorenom dijalogu i u parterskom odnosu sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima.

„Jedan od prioriteta bio je očuvanje stabilnih javnih finansija i mi ne odustajemo od razvoja. Štednja sama po sebi ne daje na duge staze očekivane rezultate. Samo razvoj i napredak mogu da obezbijede evropski kvalitet života građana“, smatra Simović.

Vlada je, kako tvrdi, vodila računa i o očuvanju socijalne pravičnosti.

„Posao ozbiljne i odgovorne Vlade ne smije da bude dodvoravanje javnosti, već da vodi zemlju odgovorno, što nekad podrazumijeva i određene nepopularne, ali neophodne mjere, koje će donijeti potrebne efekte“, saopštio je Simović.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, smatra da su izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojim je predviđena isplata naknada majkama sa troje i više djece, usvojene u neobičnim okolnostima i ad hoc skupštinskom većinom, što je izazvalo ozbiljne probleme u politikama koje se vode u toj oblasti. 

„Parlamentarci su predložili izmjene bez utvrđivanja jasnog fiskalnog uticaja na budžet, pa je početna procjena bila da će to pravo koristiti između četiri i pet hiljada majki, za šta bi bilo neophodno 12 miliona eura. Parlamentarci su ozniljno promašili, tako da je zaključno sa decembrom to pravo iskoristilo 21,5 hiljada majki, dok je država po tom osnovu isplatila 54 miliona eura“, rekao je Purišić.

On je dodao da je Vlada, u odnosu na stav ad hoc većine u parlamentu, koji je bio neodgovoran i neprecizan, zauzela promišljen politički i društveno odgovoran stav, ne želeći da prejudicira odluku Ustavnog suda. 

„Odluka da se da se u okviru sanacionog plana i fiskalne konsolidacije dođe do socijalno prihvatljivog rješenja, podrazumijeva privremenu izmjenu zakonskih rješenja kojom se umanjuje naknada za majke sa troje i više djece do odluke Ustavnog suda“, saopštio je Purišić.

On tvrdi da Predlogom zakona o budžetu za narednu godinu nije oštećena socijalno ugređena kategorija stanovništva.

„Naknade se smanjuju samo za majke sa troje i više djece. Moramo biti pošteni, jer nijesu sve majke koje primaju naknadu socijalno ugrožene, niti su sve one u socijalno ugroženim porodicama, niti im je to jedino primanje koje imaju“, rekao je Purišić.

On je naveo da je sniženi iznos naknada za majke sa troje i više djece viši od najnižih penzija u Crnoj Gorili, ali i od materijalnog obezbjeđenja za socijalo ugrožene porodice, koje iznosi 120 eura i predstavlja jedino njihovo primanje.

Purišić je objasnio i da se isplata dječijih dodataka ne ukida, već da se njihova isplata odlaže na godinu.

„Dogovor je da do marta napravimo analizu u vezi sa korišćenjem tog prava. Naredne godine treba da predložimo Vladi da harmonizuje politiku u ovoj oblasti i napravi održiva rješenja“, saopštio je Purišić.

Izvor:Rtcg.me