Savjetovanje o pravilima i procedurama u procesu standardizacije usluga socijalne zaštite
Članice IRIS mreže, arhiva

Savjetovanje o pravilima i procedurama u procesu standardizacije usluga socijalne zaštite

Održan jednodnevi savjetodavni sastanak predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i članica crnogorske IRIS mreže koju čine organizacije koje pružaju različite socijalne usluge posebno osjetljivim kategorijama društva kao što su djeca, mladi, stari, osobe sa ivaliditetom, žrtve nasilja i sl..

Kako je saopšteno sastanku su prisustvovali direktor  Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija i direktor Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Drago Spaić sa svojim saradnicima, kao i 23 predstavnika/ce Crnogorske IRIS mreže. Sastanak je organizovan u cilju razmatranja mogućnosti stvaranja uslova za standardizaciju socijalnih servisa u organizacijama civilnog društva u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. 

"Standardizacija socijalnih usluga je proces koji je neophodan  kako bi se osigurao jednak kvalitet pružanja usluge od strane različitih pružalaca usluga,a ujedno i osnovni preduslov finansijske podrške pružaocima usluga. Uključivanje nevladinih organizacija u sferu pružanja usluga socijalne zaštite može značajno da doprinese uvođenju većeg broja različitih socijalnih programa, uz smanjenje troškova i poboljšanje kvaliteta usluga. Međutim, da  bi  nevladin sektor zauzeo svoje mjesto u sferi socijalne zaštite, potrebno je da budu zadovoljeni brojni preduslovi. Ti preduslovi se prije svega odnose na promjene u načinu finansiranja usluga socijalne zaštite i razvoj nevladinog sektora,  uvođenje standarda, akreditacije i licenciranja za pružaoce usluga. Ovi preduslovi čine samu suštinu reformi, bitno određujući pravac razvoja socijalne politike i ulogu države, nevladinih organizacija, a posebno položaj korisnika u sistemu socijalne zaštite", navodi se u saopštenju Crnogorske IRIS mreže.

Kako se dodaje najveći pružaoci socijalnih usluga u Crnoj Gori jesu organizacije civilnog društva.

"Većina njih nema zaposlenih već funkcionišu na volonterskoj osnovi a sredstva koja su neophodna za funkcionisanje usluga (prostor, komunalije itd.) dolaze uglavnom od stranih donatora, kojih je sve manje, i to kroz projekte koji nisu u direktnoj vezi sa socijalnim uslugama. Strani donatori odbijaju da finansiraju socijalne usluge jer je to dužnost države, a država će biti spremna  tak onda kada organizacije budu ispunile standarde neophodne za licenciranje i akreditaciju tih usluga", kaže se u saopštenju.

Biljana Zeković, koordinatorka crnogorske IRIS mreže je istakla da je analiza o primjenjivosti standarda za pružanja socijalnih servisa u organizacijama civilnog društva u Crnoj Gori je pokazala da su ključne oblasti zabrinutosti u nevladinom sektoru nedostatak informacija o procesu licenciranja i akreditacije servisa, visoko postavljeni standardi i pravilnici čija sadržina nije prilagođena većini pružalaca usluga kao i neizvjesnost u vezi sistema finansiranja kako same akreditacije tako i rada servisa.

"Istovremeno, orgnizacije civilnog društva ne posjeduju stručne reference za izradu potrebnih elaborata, ali ni informaciju u kojoj mjeri ovu vrstu ekspertske podrške mogu dobiti od strane nadležnih službi Ministarstva rada i socijalnog staranja", kazale je Zeković.

Shodno navedenom, tokom sastanka se vodila diskusija o trenutnoj situaciji vezanoj za standardizaciju usluga, preprekama sa kojima se suočava samo Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za socijalnu i dječju zaštitu, kao i problemima sa kojima se suočavaju OCD pružaoci socijalnih usluga.

Fokus diskusije je dat na iznalaženju modela što kvalitetnije saradnje Zavoda, Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu i organizacija pružaoca socijalnih usluga, kako bi  kroz partnerstvo rješavali tekuća pitanja  i prevazilazili moguće prepreke u procesu standardizacije. Razmatrani su načini prevazilaženja problema u obezbjeđivanju  tehničkih uslova neophodnih za proces licenciranja organizacija kao pružaoca usluga, kao i mogućnostima podrške različitim servisima koje organizacije pružaju u „vakum“ prostoru do početka procesa licenciranja pružaoca usluga,koje realno neće započeti do kraja 2017.

Direktor Diraktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija je između ostalog istakao i značaj podrške servisima na lokalnom nivou, od strane Lokalnih uprava, te da stim u vezi treba poboljšati saradnju OCD i jedinica Lokalne samopurave u razvoju usluga socijalne zaštite, jačati svijest predstavnika lokalne samouprave o značaju i ulozi istih u sistemu socijalne zaštite i obezbjeđivati podršku servisima u skladu sa prioritetima definisanim kroz lokalne planove za socijalnu inkluziju-razvoj lokalnih socijalnih servisa.

Imajući u vidu da se proces akreditacije i licenciranja servisa ne može započeti prije nego stručni radnici dobiju licencu na osnovu licenciranih programa obuke, direktor Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Drago Spaić je govorio i o mogućnostima organizacija civilnog društva da ponude programe obuka specifičnih za pojedine socijalne servise, posebno onih koji se uglavnom i pružaju u okviru civilnog sektora.

"Svi učesnici ovog događaja su istakli značaj organizovanja ovakvih sastanaka gdje se kroz konstruktivnu diskusiju dolazi do potrebnih informacija, rješavaju bitna pitanja i planiraju zajedničke aktivnosti koje će doprinijeti kvalitetnijem razvoju socijalnih servisa koji će prije svega biti bazirani na potrebama korisnika. Zavod i Direktorat će svakako u saradnji sa IRIS mrežom obezbijediti stručnu podršku i savjetovanje  OCD u procesu licenciranja i akreditacije usluga, a zajedničke aktivnosti biće intenzivirane tokom naredne godine", zaključuje se u saopštenju.

 

 

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.