"Kao i svaka totalitarna vlast, i ova providnim trikom nastoji da se kiti tuđim perjem – da, u zamjenu za lošu današnjicu, koju je sama produkovala, slavi slavnu prošlost, s kojom nema veze. Ali bezuspješno pokušava da se vještački nakalemi na slavnu prošlost Crne Gore.

Iako je hvale vrijedna svaka aktivnost na afirmisanju lika i djela našeg Vladike, vladara, mislioca, filozofa i pjesnika Njegoša, pomalo stereotipno djeluje proglašenje Njegoševog dana rođenja za državni praznik", kazao je Koprivica.

Smatra da Njegošev rođendan jeste sveti datum kulture Crne Gore, ali da vlasti ne treba da ga koriste u cilju vlastite promocije i kako kaže friziranja nimalo lagodne stvarnosti.

"Na dan Njegoševog rođenja, inače, već se dodjeljuje najveće državno priznanje iz oblasti južnoslovenske književnosti, Njegoševa nagrada. Sa kojom je bilo i dosta dešavanja u svjetlu politizacije i kontraefekata po pitanju značaja našeg najvišeg priznanja iz sfere književnosti.

I to u situaciji kad se i njegoševsko srpstvo, srpski jezik i ćirilica progone u Crnoj Gori. I kad je čak pola poslaničkih klupa u Državnom parlamentu prazno, a Crna Gora jedina porobljena zemlja u Evropi, u čijem parlamentu ne sjedi kompletna opozicija!

Zato se i kao književnik, i profesor, zalažem za još praktičniji predlog, koji bi imao transparentniji značaj, da Njegoševo ime bude još mnogo prisutnije u našoj svakodnevici. Da ga svakodnevno pominjemo i ne samo mi, nego i svi oni, koji u Crnu Goru dolaze i odlaze iz nje", poručioje Koprivica.

Prema njegovim riječima neinventivni kulturni stratezi u Vladi Crne Gore nijesu ni obratili pažnju, a možda ih kako dodaje, to i ne interesuje, da se u svijetu, u zemljama neuporedivo većim od naše, aerodromima koji su i po dvadeset i više puta veći od našeg daju imena najvećih ličnosti iz istorije zemlje.

"Ako već u obrazloženju iz Vlade stoji i da se treba ponašati “u skladu s iskustvima drugih država”, zar se niko ne dosjeti da aerodrom u Parizu nosi ime Šarla de Gola. A u Hjustonu, u američkoj državi Teksas, ime jednog od predsjednika države, Džordža Buša? A da aerodrom u Vašingtonu nosi ime Ronalda Regana. A u Njujorku Džona Kenedija. A u Hjustonu Međunarodni aerodrom nosi ime američkog oca nacije, Džordža Vašingtona! Ako je i ovo malo da se ubijede neki neinventivni, sjetimo se i da je Srbija svoj aerodrom nazvala Aerodrom Nikola Tesla.

Zar sve ovo dovoljno ne govori u prilog činjenici da, u znak najvećeg poštovanja i na ovaj način, aerodrom u Podgorici treba da nosi ime našeg oca nacije, kulture, književnosti i umjetnosti, da se zove: Aerodrom Njegoš Podgorica", smatra Koprivica.

Kaže da su na potezu i oni koji u Crnoj Gori mogu da procesuiraju ovaj predlog, "a zna se šta bi donijela javna kampanja i izjašnjavanje građana: ogromnu podršku da podgorički aerodrom nosi Njegoševo ime".

"Koje će se i na taj način pominjati svakog dana, a njegov lik postati bliži i milionima putnika koji dolaze u Crnu Goru, i odlaze iz nje, znajući da je ova zemlja i na ovaj način ispoštovala svog velikana", kazao je Koprivica.

Zaključuje da postoji čak i pjesnički razlog u jednom od djela Njegoša.

“Luča mikrokozma” sadrži i stihove, u kojima veliki pjesnik pjeva upravo o nebeskim visinama, i o poletima duhovnosti, čak na nevjerovatno podudaran način:

“Teško li se u polet puštati

 Na lađici krilah raspetijeh

 Bez kormila i bez rukovođe

 U beskrajni okean vozdušni…"