Marković je na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare, podsjetio da je oktobarske izbore obilježila rekordna izlaznost preko 73 odsto, koja je, kako je naveo, zapravo bila jasna poruka da građani imaju povjerenje u izbore, i da žele da svoju volju pretvore u podršku onoj politici kojoj najviše vjeruju.

„Nakon potvrde zakonitosti i legitimnosti izbornog procesa i njegovih rezultata, koja je stigla sa domaćih ali i najviših međunarodnih adresa, formirana je parlamentarna većina za izbor Vlade. Ubrzo nakon toga, u ustavnoj proceduri i rokovima, izabrana je 41. Vlada Crne Gore, koja se može ocijeniti kao izraz većinskog političkog konsenzusa i pluralizma“, kazao je premijer.

Nažalost, kako je dodao, nakon izbora Vlade, nastavio se opozicioni bojkot parlamenta.

„Građani Crne Gore su jasno rekli šta misle o bojkotu kao sredstvu političke borbe još na dan izbora, 16.oktobra. Da su htjeli bojkot, ne bi izašli u tako velikom broju na birališta! Upravo ta rekordna izlaznost potvrda je povjerenja građana u izborni proces i jasna poruka političkim partijama da njihovi birači žele da ih vide u skupštinskim klupama, a ne na ulici ili bilo gdje drugo van parlamenta“, rekao je Marković.

On je naveo da je vlast uporno slala poruke opozicionim poslanicima da su spremni na dijalog i da žele da ih vide u Skupštini Crne Gore, „gdje je jedino mjesto za razgovor političkih subjekata“.

„Ali, želim i to jasno da saopštim: ne nikako kao rezultat ucjene – vratiće se u Parlament pod uslovom da raspišemo vanredne izbore! Naredni izbori u Crnoj Gori biće 2020.“, naveo je Marković.

On je kazao da je bezbjednosni sektor osujetio teroristički napad na državu, građane i nosioce najviših funkcija, što pokazuje da su crnogorske institucije kroz reformske procese ojačale i da su sposobne da odgovore na najozbiljnije izazove ugrožavanja bezbjednosti i stabilnosti.

„Izražavam uvjerenje da će tužilačka istraga koja je još u toku dovesti do pravno utemeljene optužnice i pravičnog sudskog epiloga“, naveo je Marković.

On je kazao da će se istovremeno temeljno pozabaviti i problemom obračuna unutar kriminalnih grupa, „koji je, nažalost, evidentan i ovih dana“.

Premijer je dodao da je za danas zakazao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost u proširenom sastavu, koje će dati jasne instrukcije nadležnim organima da pojačaju napore u sprečavanju i rasvjetljavanju mafijaških obračuna.

„Sigurnost i bezbjednost građana će biti očuvana i Vlada je tom cilju beskompromisno posvećena“, poručio je Marković, prenijela je Agencija Mina.

Premijer je, osvrćući se na prvi mjesec rada 41. Vlade Crne Gore, ocijenio da se i u tom kratkom periodu ukupna javnost uvjerila da su veoma posvećeni onome što je on najavio u svom ekspozeu 28. novembra.

„Dakle, da će ova Vlada promovisati dijalog i traganje za kompromisom, kao način prevazilaženja unutrašnjih podjela u crnogorskom društvu, i to dijalog na svim relevantnim adresama, počev od Univerziteta i Akademije nauka i umjetnosti Crne Gore, pa do Privredne komore i sindikalnih udruženja“, rekao je Marković.

On je ocijenio da je 2016. bila možda i najuspješnija godina na planu integracionih procesa.

„I da s punim pravom Crna Gora u kontinuitetu nosi epitet lidera evropskih i evroatlantskih integracija u regionu“, rekao je Marković.

On je ukazao na rezultate koje je Crna Gora, kroz, kako je rekao, odlučne reformske aktivnosti, realizovala u 2016. na planu ostvarenja svojih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva – punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskoj alijansi i pridruženju Evropskoj uniji (EU).

Marković je podsjetio da je do danas 17 članica Alijanse ratifikovalo Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, poručujući da očekuje da će procedura u ostalim članicama biti okončana do proljeća naredne godine, kada će Crna Gora postati 29. članica Alijanse.

„Veoma zahtjevnu i dinamičnu agendu bilježimo i na polju evropske integracije. Na ovaj način je Crna Gora ne samo zadržala vodeću poziciju među državama koje se integrišu u EU, nego i značajno unaprijedila svoje mjesto što nam daje optimizam da će pregovori i naredne godine biti jednako dinamični“, naveo je on.

Kako je rekao, ostvareni napredak je konstatovan i u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2016, kako u dijelu ispunjenosti političkih i ekonomskih kriterijuma, tako i u pogledu napredovanja u 33 pregovaračka poglavlja.

„Gdje bilježimo napredak gotovo u svim oblastima. Sve smo bliži usklađenosti s onim što je evropsko pravo, ali nam naravno i dalje predstoji naporan rad na implementaciji“, dodao je Marković.

Prema njegovim riječima, osim u dijelu pregovora, tokom 2016. je nastavljeno i uspješno sprovođenje projekata iz fondova EU.

„Tako smo tokom 2016, uspješno sprovodili 68 projekata iz stare IPE JEDAN, a započeli i s prvim projektima iz nove finansijske perspektive tzv. IPE DVA, s paketom projekata vrijednim 39,2 miliona eura“, rekao je Marković.

On je rekao da su nastavili ili započeli sprovođenje osam nacionalnih projekata koji se finansiraju novcem regionalnih fondova za koje je EU opredijelila dodatnih 12 miliona EUR za Crnu Goru.

„Pored toga, našoj zemlji su, u okviru Berlinskog procesa, kroz nove pozive odobreni projekti u oblasti infrastrukture, za čije će sprovođenje EU izdvojiti preko osam miliona EUR“, kazao je Marković.

„Kao rezultat stabilnog i transparentnog upravljanja javnim finansijama, uz ohrabrujuće projekcije makroekonomskih indikatora, ali i kao odraz dodatnog povjerenja, Evropska komisija prvi put je Crnoj Gori odobrila finansijska sredstva za direktnu budžetsku podršku za implementaciju Strategije integrisanog upravljanja granicom“, dodao je on.

Kako je saopštio, ukupna vrijednost EU podrške iznosi 20 miliona, a prva tranša u iznosu od osam miliona eura, uplaćena je Crnoj Gori prije deset dana.

Govoreći o ekonomskoj politici Marković je kazao da je prethodna Vlada je, dakle, u 2016. godini otpočinanjem ili nastavkom realizacije velikih razvojnih projekata doprinijela kontinuiranom ekonomskom rastu, povećanju zaposlenosti i životnog standarda građana.

"Stopa zaposlenosti je povećana, na 46,5 odsto na kraju trećeg kvartala 2016. S druge strane, nezaposlenost nije smanjena imajući u vidu da je donošenje zakonskih rješenja u oblasti socijalne politike od strane ad hoc formirane većine u prethodnom sazivu parlamenta, bez prethodne saglasnosti Vlade, destimulativno djelovalo na tržište rada", rekao je premijer.

On je podsjetio kako je nova Vlada je u prvom mjesecu svog mandata počela proces fiskalne konsolidacije, u cilju jačanja fiskalne i ukupne makroekonosmke stabilnosti zemlje uz istovremno očuvanje razvojne komponente budžeta za 2017. godinu i životnog standarda građana.

"Proces fiskalne konsolidacije u kombinaciji sa strukturnim reformama omeđenim u Programu ekonomskih reformi, ima za cilj finansijsku stabilnost i rast produktivnosti i konkurentnosti naše zemlje na dugi rok", dodao je Marković.

Prema njegovim riječima, najvažniji interes Crne Gore u narednom periodu je dinamiziranje ekonomskog rasta u cilju unapređenje kvaliteta života građana.

Prema projekciji Vlade, stopa ekonomskog rasta u 2017. će biti 4,4 odsto, dok će u naredne tri godine iznositi oko 3,4 odsto prosječno godišnje.

"Da bismo smanjili nezaposlenost i povećali kvalitet život građana kao osnovni cilj ekonomske politike, imperativ ove Vlade mora biti definisanje formule za ostvarenje dinamičnijeg, održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta po još višoj stopi. Zato će naša preokupacija i u narednoj godini biti dalje jačanje makroekonomske stabilnosti, uz obavezno povećanje nivoa konkurentnosti zemlje. U tom pravcu ćemo, već u januaru 2017. godine usvojiti Program ekonomskih reformi za period 2017-2019. godina i veoma brzo osnovati Savjet za konkurentnost. Pored jačanja fiskalne stabilnosti zemlje kroz proces fiskalne konsolidacije, očekujemo dalje jačanje stabilnosti bankarskog sektora, jačanje kreditne podrške privredi i građanima i smanjenje kamatnih stopa. Veća podrška bankarskog sektora u narednoj godini će biti važna za povećanje ukupnih investicija i izvoza, odnosno dinamičniji ekonomski rast", naveo je Marković.