To je dan kada hrišćanski svijet slavi rođenje Hristovo i kada je, prema vjerovanju, duh Isusa sveprisutan među ljudima, donoseći im mir i praštanje.

Simboli Božića kod pravoslavaca su badnjak i česnica.

Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju. 

Od Božića do Bogojavljenja, ljudi se pozdravljaju riječima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi". 

Božić je praznik cijele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu. Vjernici koji slave Božić dan započinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom.

Dug je spisak narodnih običaja koji krase ovaj praznik - od lomljenja pogače pa do igara koje simuliraju tobožnje vijanje Božića.

Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici.

Prema vjerovanjima, Na Božić valja raditi one stvari koje su nam zadavale probleme tokom godine, kako bismo ih u narednoj lakše savladali.

Jedno od najstarijih kaže da treba uraditi nešto malo 7. januara iako je praznik, jer to znači da će biti posla i u narednoj godini.