Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da se broj zaposlenih osoba sa invaliditetom povećava, ali da je teško mjeriti napredak imajući u vidu da nema podataka o tome koliko osoba s invaliditetom ostane bez posla, a koliko se novih zaposli, ili evidencija o produženju ugovora nakon isteka onog na određeno vrijeme.

„Svakako je značajno što se makar osobe s invaliditetom koje imaju visoko obrazovanje značajno lakše zapošljavaju i od populacije osoba bez invaliditeta. Međutim, preko 2.000 hiljade je onih osoba s invaliditetom sa nižim stepenom obrazovanja koji nemaju posao“, rekla je ona agenciji Mina.

Kako je ocijenila, politika u toj oblasti morala bi da se promijeni „i da se zapošljavanje osoba s invaliditetom ne rješava projektno, što je slučaj poslednjih godina, već sistemski“.

Prema riječima Vujačić, neke od mjera predviđenje za podsticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao što je stipendiranje se ne sprovodi.

„Značajno je napomenuti da se sve mjere profesionalne rehabilitacije ne sprovode, pa tako i praćenje osobe s invaliditetom na radnom mjestu, nakon zaposlenja, evaluaciju uspješnosti procesa rehabilitacije za pojedinu osobu s invaliditetom, ocjenjivanje radnih rezultata zaposlene osobe s invaliditetom se ne sprovodi“, dodala je ona.

To, kako je kazala, znači da sprovođenje tih mjera preuzimaju sami poslodavci i da su oni ti koji treba da primijete svaku promjenu. „Pa tako i progresiju oštećenja kod osobe koja nekada prouzrokuje potrebu za novom i savremenijom ili drugom opremom radnog mjesta da bi konkretna osoba i dalje mogla funkcionalno obavljati svoj posao“.

Vujačić je rekla da se saradnja UMHCG i Zavoda za zapošljavanje u najvećoj mjeri odnosi na saradnju UMHCG kao značajnog poslodavca osoba s invaliditetom sa Zavodom, a ne kao nevladine organizacije.

„Kad ovo kažem onda mislim na činjenicu da smo na kraju 2016. imali devet zaposlenih osoba s invaliditetom. S druge strane, podrška Zavoda za zapošljavanje kroz javni rad „Personalna asistencija“ je bila jako značajna jer smo od septembra do kraja decembra angažovali 11 asistenata za isti broj studenata s invaliditetom“, dodala je ona.

Međutim, kako je rekla, i taj i program grant šema bi morao da bude održiv i kontinuiran.

Vujačić je rekla da je, prema bazi UMHCG, na početku studijske 2016/2017. godine bilo 95 studenata s invaliditetom.

„Situacija se promijenila povećanjem broja onih koji se svake godine upišu na studije, međutim, vrlo sporo se mijenja kada su u pitanju servisi podrške i arhitektonska pristupačnost, ili pristupačnost literature i nastavnog procesa“, kazala je ona.

Ove godine su, kako je saopštila, imali situaciju da značajnom broju studenata s invaliditetom nije odobren studentski kredit jer su se nalazili ispod rang liste, pa u tom smislu još očekuju odgovor od Ministarstva prosvjete na inicijativu.

„Do sada je praksa bila da se studentima s invaliditetom na zahtjev UMHCG odobri ovo pravo, što je posebno značajno imajući u vidu prepreke s kojima se suočavaju studenti i činjenicu da se moraju mijenjati kriterijumi koji se odnose prosjeka kada je ova grupa studenata u pitanju jer osobe s invaliditetom nijesu često u mogućnosti da zbog brojnih barijera postižu visok prosjek“, rekla je Vujačić.

Rtcg