U tom dokumentu se navodi i da su primjetni pokušaji Rusije da utiče na razvoj događaja u Crnoj Gori.

Predlog Tanokove rezolucije, u koji je Pobjeda imala uvid, predat je Odboru za vanjske poslove EP.

“Evropski parlament primjećuje pokušaje Rusije da utiče na razvoj događaja u Crnoj Gori. Zabrinuti smo zbog ozbiljnih incidenata koji su se desili 16. oktobra 2016. i pozivamo potpredsjednicu Evropske komisije i visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Federiku Mogerini i Komisiju da pomno prati istrage koje vode nadležni organi”, kaže se u dokumentu.

Oni smatraju važnim da relevantne službe država članica međusobno razmijene informacije koje se odnose na ove incidente, kao i sa visokom predstavnicom EU i Komisijom.

Tanok u svom tekstu pohvaljuje nadležne organe u Crnoj Gori za uredno održavanje parlamentarnih izbora 16. oktobra.

“Pozdravljamo revidiran pravni okvir po kome su se izbori održali, ali primjećujemo da i dalje ima određenih administrativnih nedostataka, uključujući tu i Državnu izbornu komisiju, kao i zabrinutost zbog preciznosti biračkog spiska i politizacije”, kaže se u tekstu rezolucije.

EP očekuje, kako dodaje, da će sve navodne neregularnosti i navodi o zloupotrebama javnih resursa biti u potpunosti istraženi.

“Primjećujemo, sa žaljenjem, da dio opozicije nije priznao rezultate izbora. EP prepoznaje pokušaje spoljnih aktera da diskredituju izborni proces i poteškoće koje je ovo prouzrokovalo”, navodi se u Prijedlogu.

Dodaje da je Vlada izbornog povjerenja formirana pred parlamentarne izbore i da EP pozdravlja činjenicu da je to bio proces koji se odigrao između aktera u Crnoj Gori i koji je postignut konsenzusom političkih partija.