Ocjenjuje da je u vanjskoj politici naša zemlja ostvarila istorijski napredak u relativno kratkom periodu

"Daleko smo odmakli u pregovorima sa EU i zacrtali smo da pregovarački proces okončamo do kraja mandata ove Vlade, dok je naše članstvo u NATO savezu gotova stvar i očekujemo formalizaciju u narednih par mjeseci".

Odnosi Crne Gore i Rusije, koji imaju tradiciju dugu više od tri vijeka i u tom dugom periodu su uvijek bili prijateljski,  uslovljeni su krizom u odnosu NATOa i Moskve, kaže Marković.

- Kada je Crna Gora obnavljala svoju nezavisnost 2006. mi smo još tada jasno proklamovali svoje ključne vanjskopolitičke prioritete – članstvo u EU i NATO. Rusija je tada imala razumijevanja za takva naša opredjeljenja. U međuvremenu, desile su se velike promjene na realiciji NATO-Rusija, koje su kulminirale upravo u završnoj fazi našeg pristupanja Sjevernoatlanstkoj alijansi. Promijenilo se i raspoloženje Rusije prema crnogorskom članstvu u NATO, ali ne i naša odlučnost da realizujemo ono što smo zacrtali kao ključne nacionalne interese. Za par mjeseci mi ćemo finalizovati naše članstvo u NATO a nadamo se da će nakon toga i Moskva uvažiti realnost i pokazati spremnost da odnose sa Crnom Gorom unaprijedi. To je i naša želja, i naš interes", kaže premijer.

Ponavlja da članstvo u EU i NATO nije usmjereno protiv Rusije ili bilo koga drugoga, već je to potreba društva za trajnim mirom i stabilnošću, želja da suštinski, a ne samo geografski, pripadamo svijetu najrazvijenijih država i baštinimo zapadne civilizacijske vrijednosti.

"Na isti način, saradnja, prije svega ekonomska sa Moskovom i Pekingom, je rezultat naših nastojanja da razvijamo državu, njenu infrastrukturu i učinimo je dostupnom i privlačnom za nove investicije koje će nam donijeti nova radna mjesta. U krajnjem, cilj je da građanima obezbijedimo stabilnost, sigurnost i evropski životni standard".

Marković svaku ratifikaciju Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u,  vidi kao posebno priznanje za našu državu i njene napore da sprovede temeljne reforme. Time, kaže on , potvrđuju da je naša država ostvarila mjerljiv napredak, prije svega u oblasti reforme bezbjednosnog sektora i vladavine prava.

 "Osim zadovoljstva, ovakav odnos država članica NATO-a nas obavezuje i podstiče da nastavimo, čak i snažnije nego do sada, da ispunjavamo reformsku i evropsku agendu. Što se tiče SAD, one su naš ključni partner u cijelom ovom procesu. NATO nije ni trenutni, ni ishitreni Savez, baš kao sto ni opredjeljenje Crne Gore da mu se priključi nije dnevno-politička opcija već strateški put u budućnost naše zemlje. Stoga nemam nikakvih dilema o tome kako će se i nova administracija u Vašingtonu odnositi prema svojim strateškim partnerstvima. Kao što je to rekao i predsjednik Tramp u svom inauguralnom govoru, Sjedinjene Države ce ojačati sve svoje saveze", rekao je crnogorski premijer. 

On ističe da Crna Gora već ima benefite od evroatlantskih integracija. Taj proces kroz je, prema njegovim riječima učinio  da naše institucije sazriju i ojačaju na način da mogu zaštiti državu i građane.

"To je pokazano prilikom dešavanja u oktobru prošle godine kada je, uoči parlamentarnih izbora, spriječen pokušaj terorističkog akta. NATO je garant naše bezbjednosti, nepovredivosti granica i cjelovitosti našeg državnog integriteta. Takođe, od članstva očekujemo i ekonomske benefite jer države koje su dio Alijanse investitori percipiraju kao stabilne i sigurne za njihov novac i biznis. Zajednička bezbjednost će poboljšati međudržavnu saradnju i u drugim oblastima, uključujući ekonomske integracije, energetsku povezanost i infrastrukturne projekte", naveo je Marković.

 Vlada će, poručuje premijer, nastaviti da prati i realizuje sve strateške i razvojne ciljeve postavljene u godinama za nama.

"Želimo održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti smanjenju razvojnog jaza zemlje u odnosu na prosjek EU i povećanju kvaliteta života svih njenih građana. Iako BDP per capita u Crnoj Gori nominalno iznosi oko 6.000 eura i najveći je u regionu od šest zemalja Zapadnog Balkana, po paritetu kupovne moći u Crnoj Gori je na 42 % EU prosjeka. Time nijesmo zadovoljni. Zato će fokus mjera ekonomske politike Vlade Crne Gore podrazumijevati jačanje makroekonomske, posebno fiskalne stabilnosti zemlje i otklanjanje ključnih prepreka za unapređenje njene konkurentnosti", kaže on.

Objašnjavajući mjere štednje nove Vlade podsjeća da je u Crnoj Gori  izbijanjem svjetske ekonomske krize povećana tekuća potrošnja, a od 2009. godine i zaduživanje radi njenog finansiranja, sve do 2015. godine, kada je najveći procenat u strukturi novog zaduživanja imalo zaduživanje za razvoj.

"U isto vrijeme je usljed izmjena zakonskih rješenja, dominantno u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i socijalne i dječje zaštite došlo do povećanja budžetskih rashoda za oko 2% BDP",navodi  Marković i napominje da su nova zakonska rješenja nametnuta od strane opozicije bez valjanih analiza i procjena fiskalnog uticaja  pod plaštom navodne brige za socijalno ugrožene, a sa ciljem  prikupljanja sitnih dnevno-političkih poena.

"Ovakva rješenja su dovela do smanjenja aktivnosti na tržištu rada i povećanja broja nezaposlenih. Uz povećanje ostalih kategorija tekuće potrošnje (poput zarada u javnom sektoru) i u uz planirane izdatke za razvoj, povećani su budžetski deficit i javni dug iznad limita propisanih Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. To su ključni razlozi predlaganja mjera sanacije odnosno fiskalne konsolidacije, što je i obaveza Vlade u skladu sa prethodno pomenutim zakonom",rekao je Marković.

"Sa predloženim mjerama fiskalne konsolidacije, projektovana prosječna godišnja stopa realnog ekonomskog rasta za period 2017-2019. je 3,4%. Izborom ovih mjera, strogo smo vodili računa da očuvamo konkurentnost poreskog i investicionog ambijenta, ne ugrozimo životni standard građana i socijalno najugroženije kategorije stanovništva, što bi se istovremeno kroz smanjenje lične potrošnje reflektovalo na usporavanje rasta ekonomije", rekao je Marković.

To što u sadašnjem sastavu Vlade nema predstavnika srpskog naroda Marković vidi kao posljedicu odnosa političkih predstavnika srpskog naroda prema sadašnjoj Vladi.

Podsjeća da je ponudio mjesta u Vladi i partijama koje je izborni rezultat poslao u opoziciju, među kojima su i one koje okupljaju dominantno predstavnike srpskog naroda.

"Bila je to otvorena i iskrena ponuda sa moje strane, ali do danas ona nije prihvaćena. Da li zbog te činjenice možemo govoriti o manjkavosti Vlade, nije na meni da ocjenjujem. Vjerujem da i u ovom sastavu Vlada maksimalno odgovorno i posvećeno radi na ispunjavanju postavljenih ciljeva i veoma sam zadovoljan učinkom ministara u prva dva mjeseca. A da li se sadašnja situacija može prevazići, kad govorimo o zastupljenosti političkih predstavnika srpskog naroda? Može, veoma lako. Neka prekinu bojkot, neka se vrate u Parlament i nakon toga spreman sam da razgovaram i o tome da preuzmu određena mjesta u Vladi", kazao je Marković.

Kako je kazao, prioriteti u pogledu ekonomske saradnje sa Srbijom, gdje ima prostora za unapređenje,  se odnose na infrastrukturno povezivanje kao i mogućnosti iskorišćenja zajedničkog hidroenergetskog potencijala.

"Prioriteti se odnose i na jačanje saradnje u okviru CEFTA zone slobodne trgovine, kao i daljeg razvoja turizma i saobraćaja. Navedena saradnja je već dodatno podstaknuta i kroz Berlinksi proces, odnosno infrastrukturno povezivanje u okviru regiona. Berlinski proces je zemljama Zapadnog Balkana otvorio mogućnost finansiranja saobraćajnih i energetskih konekcija sa regionom i dalje sa EU. U tom smislu je važan Transbalkanski koridor, koji će unaprijediti energetsku povezanost Crne Gore i Srbije, u okviru šire regionalne strategije energetskog povezivanja. Projekat je prepoznat kao projekat od značaja za Energetsku zajednicu i kao takav podržan na samitu u Beču 2015. godine. Ovakav status je još jedna potvrda ispravnosti odluke o izgradnji podmorskog kabla između Italije i Crne Gore i politike snažnog povezivanja sa EU tržištem električne energije ali i neposrednim susjedstvom", rekao je premijer.

Na pitanje kakve su šanse da se Beograd i crnogorsko primorje zaista i povežu autoputem, kaže da će se nakon završetka prve dionice autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa  krenuti u realizaciju ostalih dionica, prvenstveno onih koji vode do granice sa Srbijom i dalje ka Evropi

"Vrijeme do tada iskoristićemo za definisanje mogućih modela i izvora finansiranja, pogotovo onih koji će nam biti na raspolaganju iz fondova EU, odnosno Zapadnobalkanskog investicionog okvira kroz Berlinski proces. Naše odlične političke veze sa Srbijom i sa Vladom premijera Vučića moramo valorizovati i kroz realizaciju zajedničkih ekonomskih projekata, ne samo infrastrukturnih. Tome ćemo biti snažno posvećeni u narednom periodu, jer tu zaista vidimo prostor za konkretnu saradnju dvije države koja će donijeti benefite građanima i Crne Gore i Srbije", kazao je Marković koji će u petak boraviti u zvaničnoj posjeti Beogradu.