Crnogorska ukazuje da je naknada majkama sa troje i više djece ušla kroz velika vrata crnogorskog parlamenta u državni budžet, a da zato nije postojao ni minimum zakonskih uslova niti uporednih iskustava.

"Ovakav udar na državni budžet napravile su zajedno sve parlamentarne stranke u crnogorskom parlamentu. Neke činjenjem jer su predložile ovakav nakaradan zakon, a neke nečinjenjem jer nijesu uradile ništa da se spriječi donošenje zakona. Motivi su bili različiti, od onih da se po svaku cijenu oslabi država, do dodvoravanja biračkom tijelu ili nezamijeranja istom. Posljedica je plod zajedničkog djelovanja opozicije i vlasti i danas se iskazuje sa cifrom od oko 60 miliona eura na godišnjem nivou iz državnog budžeta", navodi Pjerotić.

Ističe da bi blagovremena inicijativa za provjeru ustavnosti ovog zakona kod Ustavnog suda isti učinila neustavnim, ali nije imao ko da je podnese.

Potpredsjednica Crnogorske smatra da je to je trebala da uradi aktuelna vlast, ali joj je, dodaje, bilo lakše da ošteti državni budžet za ogromna sredstva i time nanese štetu državi i svim njenim građanima, nego da se zamjera jednom dijelu biračkog tijela pred izbore.

Pjerotić primjećuje da naknade primaju u najvećem procentu majke čija su djeca odavno punoljetna, a glavni motiv predlagača i glasača je bio da stimulišu natalitet u Crnoj Gori.

Takođe,naknadu primaju i brojne majke koje su dobrog imovnog stanja, iako je motiv predlagača bio da žele popraviti socijalni status majki.

"I mogli bi nabrajati brojne nelogičnosti ovog zakona, ali to nećemo raditi jer nam je bila namjera samo da ukažemo na drastičan primjer kako političke stranke iz različitih razloga nanose štetu državi.Ovaj neustavni zakon je izazvao trajne posledice za državni budžet, a ovo pitanje se, da je bilo pameti, moglo i moralo rješavati samo na jedan način - kroz naknadu za djecu (dječiji dodatak) svim porodicama koje za to ispunjavaju uslove. Naravno da je dječiji dodatak trebalo povećati i učiniti ga ozbiljnom naknadom u pravom smislu te riječi. Tako bi on ostao socijalna kategorija i imao bi smisla", ističe Pjerotić.

Ona tvrdi da kod predlaganja i usvajanja ovog zakona niti jedna stranka u crnogorskom parlamentu nije ni pokušala zaštititi državne interese i do dan danas ga ne osporavaju iako su svjesni štetnih posljedica u njegovoj primjeni i velike nepravde koju je izazvao kod građana, čineći ih nejednakim i pored zagarantovanih ustavnih principa o jednakosti.

Iz Crnogorske,kako kažu, bez namjere da se bilo kome dodvoravaju ili kalkulišu, jasno ukazuju da su protiv ovoga zakona jer se njegovom primjenom nanosi velika šteta državi i građanima.

"Pošto aktuelna vlast prije svih mora voditi računa o interesima države, jer su im to građani povjerili na izborima, pozivamo ministra finansija u Vladi Crne Gore da podnese inicijativu za ispitivanje ustavnosti navedenog zakona. Ova inicijativa se mora podnijeti ako želimo da izgrađujemo pravnu državu i da poštujemo Ustav Crne Gore kako bi se u budućnosti spriječile veće štete koje može proizvesti ovaj zakon svojom daljom primjenom.Stečena prava iz ovog zakona ostaju kao trajna posljedica i primjer kako u nekom vremenu niko nije mislio na dobro svoje države, već se rukovodio isključivo stranačkim interesima", zaključuje Pjerotić.