Rusija čeka dalje poteze Evrogrupe u vezi sa Kiprom
Kipar

Pogled iz Moskve na Kiparsku krizu

Rusija čeka dalje poteze Evrogrupe u vezi sa Kiprom

Vijest iz Nikozije da će Kipar uvesti "konfiskacioni porez" od približno 20 do 25 odsto na bankarske uloge veće od sto hiljada evra za sada u Moskvi nije zvanično komentarisana, a dnevnik "Nezavisimaja gazeta" (NG) piše da će se Rusija oglasiti tim povodom vjerovatno nakon što Evrogrupa ponovo razmotri dalje poteze u rješavanju kiparske finansijske krize.

Kipar pokušava da uvođenjem poreza na uloge u Banci Kipra, koji je noćas odobrio i nacionalni parlament, pribavi sumu od 5,8 milijardi evra, koliko je vladi u Nikoziji potrebno da bi EU i drugi zapadni kredititori odobrili finansijsku pomoć vrijednu deset milijardi evra, kako bi ugrožena članica Unije u narednih nekoliko mjeseci izbjegla bankrot.

"Nezavisimaja" ocjenjuje da odbijanje ruskih zvaničnika, koji su od srijede do petka pregovarali sa kiparskim ministrom finansija Mihalisom Sarisom u Moskvi, da prihvate bilo koji od predloga za ukazivanje hitne pomoći posrnulom Kipru ukazuje na riješenost Rusije da i tako "izvrši pritisak na Evropu".

Takvu poziciju Moskve su, prema ocjeni NG, "shvatili" i u EU pa otuda i ne treba da čudi odluka Evropske centralne banke (ECB) da kratkoročno, do ponedjeljka, finansira Kipar, sprečavajući tako masovnu paniku na ostrvu i dalje naglo povlačenje depozita u tamošnjim bankama.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev je, inače, tokom pregovora sa Sarisom, ukazao da Moskva neće žuriti i usvajti ishitrene odluke u vezi sa Kiprom, već će konačan stav utvrditi tek nakon što se o tome izjasni EU.

Komentator NG priznaje, medjutim, da bi finansijska kriza na Kipru već u ponedjeljak mogla dodatno da se zaoštri i izmanke kontroli ako ECB "bude od riječi" i prestane da uliva sredstva u posrnuli kiparski bankarski sistem.

Istovremeno moskovski nedeljnik "Zavtra" piše, u najnovijem broju, da su visoki funkcioneri ruske vlade sada "u pravoj panici" zbog sve teže kiparske finansijske krize.

Razlog za tu paniku "Zavtra" vidi u činjenici da bi zbog mogućeg kolapsa kiparskih banaka moglo da dodje u pitanje dalje finansiranje radova i objekata za predstojeću zimsku Olimpijadu u Sočiju koja će se održati iduće godine.

List, naime, tvrdi da poznati ruski biznismen Oleg Deripaska i još nekoliko njegovih kolega, koji ulažu milijarde dolara u izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata za predstojeću Olimpijadu, sve poslove finansiraju posredstvom kiparskih banaka i da bi njihov kolaps "bio prava katastrofa za Rusiju".

Izgradnja svih objekata za Olimpijske igre u Sočiju koštaće, prema računicama koje su početkom ovog mjeseca saopštili nezavisni eksperti u Moskvi, rekordnih 50 milijardi dolara, što znači da će ta Olimpijada biti skuplja za oko deset milijardi dolara čak i od ljetnje Olimpijade u Pekingu 2008. godine, koja je koštala oko 40 milijardi dolara.

Prema procjenama finansijskih eksperata u Moskvi, ruski biznismeni i štediše, koji drže svoj novac u kipraskim banaka, mogli bi da budu oštećeni, u slučaju najgoreg scenarija i bankrota ostrvske ekonomije, za najmanje 1,5 i maksimalno 4,5 milijarde evra. Neki ekonomisti tvrde, medjutim, da bi ta šteta mogla da bude nekoliko puta veća.

Depoziti ruskih oligarha, biznismena "srednjeg" formata i bogatijih gradjana u kiparskim bankama procjenjuju se na više od 30 milijardi evra, ili približno 40 odsto od vrijednosti svih štednih uloga koji se nalaze u bankarskim organizacijama ostrva.

(Izvor:B92)