U Socijaldemokratskoj partiji smatraju da bi postojeća minimalna zarada trebalo da bude veća, i to povećanje bi iznosilo sa postojećih 193 na 250 eura, odnosno iznosila bi polovinu prosječne zarade. U Uniji poslodavaca, jednom od partnera u Socijalnom savjetu, predstavniku privrede, nijesu saglasni sa tim predlogom.

"Prije iznošenja argumentacije i zahtjeva za povećanje minimalne zarade moramo analizirati stanje privrede. Moramo biti svjesni da 99% crnogorske privrede čine mala preduzeća, od kojih većina posluje na ivici održivosti, da je trenutno blokirano više od 15,400 računa preduzeća i da se taj broj povećava iz godine u godinu, a to čini skoro 50% realne privrede. Sve ovo nam govori da je privreda u takvom stanju, da bilo kakvo povećanje troškova može da dovede u pitanje njihov opstanak. Mišljenja smo da niko ne želi da uništi taj dio crnogorskog društva koji u najvećoj mjeri doprinosi rastu i razvoju Crne Gore“, kaže se u odgovoru na naša pitanja iz Unije poslodavaca. 

Na drugoj strani, u SDP-u smatraju da bi povećanje minimalne zarade doprinijelo boljoj konkurenciji kao i punjenju državnog budžeta. Oslanjaju se na savjesne poslodavce koji bi plaćali namete državi. Naime u toj partiji su izračunali da bi s obzirom na to da su opterećenja na iznos zarade od 250 eura negdje oko 164 eura, daljom računicom, ako ima između 10 i 15 hiljada ljudi koji primaju ili su osigurani na minimalnu zaradu, budžetski prihodi po tom osnovu biti veći za 6 do 8 miliona eura. Upravo sa tim nijesu saglasni u Uniji poslodavaca.

"Obaveze po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, uz ostale prateće zakonske obaveze koje se vezuju za isplatu zarade , čine obavezni i realni  trošak poslodavca po osnovu zarada izuzetno visokim. Na čemu će UPCG dodatno insistirati je i „otvaranje priče“ oko izmjene metodologije obračuna zarade, kojom bi se na taj način reflektovalo  smanjenje ukupnog opterećenja na zarade“ objasnili su iz Unije i dodali:

"Smatramo da bi značajnije smanjenje opterećenja dovelo do isto tako značajnog rasta zarada, što bi imalo multiplikativno pozivne efekte, jer bi za posljedicu imalo povećanje zaposlenosti, eliminisanje pojave isplate dijela zarade mimo legalnih tokova, a samim tim i značajno veće budžetske prihode po ovom osnovu“.

Vlada je na sjednici 21. Marta 2013. prihvatila predlog Socijalnog savjeta i utvrdila minimalnu zaradu u iznosu od 193 eura odnosno 40 % prosječne plate. Prethodno je najmanja cijena rada iznosila 147 eura.