Državnim organima nedostaje profesionalizam

Državnim organima nedostaje profesionalizam

Državu najviše tuže pripadnici vojske i policije, kao i službenici ZIKS-a zbog naknada za prekovremeni rad, neiskorišćeni godišnji odmor, isplate plata nakon sudskog vraćanja na posao, odvojeni život, terenski dodatak, službena putovanja, povrede na radu, nagrade, rad u radnim grupama, pogrešno obračunate plate, topli obrok i regres.

Zanemarljiv je broj neosnovanih tužbenih zahtjeva koji se vode protiv države u radnim sporovima, a koji čine 70 odsto od ukupnog broja sporova.

Uzroci nastanka ovih sporova su neprimjenjivanje ili pogrešna primjena propisa, a posebno nedostatak evidencije o prekovremenom i noćnom radu, kao i radu u danima praznika, smatraju u Ministarstvu finansija koji nadziru rad zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.

Problem je i što državni organi ne dostavljaju podatke blagovremeno, što utiče na tok i ishod postupaka, a istovremeno povećava troškove postupka, navodi se u izvještaju Ministarstva.

Pravilna primjena zakona Analiza o vrsti i uzrocima sporova, pravnom položaju, kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dokument je Ministarstva finansija koji je Vlada usvojila na pretposljednjoj sjednici.

U ovoj analizi se ukazuje na potrebu podizanja nivoa profesionalizma u državnim organima u cilju pravilne primjene zakona, što bi za posljedicu imalo manji broj sudskih postupaka i manje novčane izdatke.

Zbog toga bi trebalo i afirmisati rješavanje sporova iz radnih odnosa pred Agencijom za rješavanje radnih sporova i Centrom za posredovanje.

"Ukoliko bi se u sporovima iz radnih odnosa propisalo obavezno sprovođenje postupka mirnog rješavanja radnog spora između poslodavca i zaposlenog, prije podnošenja tužbe, stvorili bi se uslovi da se značajan broj ovih sporova riješi mirnim putem, pred Agencijom, na koji način bi se izbjegli visoki troškovi sudskog postupka, a istovremeno rasteretio rad zaštitnika i suda", navodi se u analizi Ministarstva finansija.

Vlada je usvojila zaključke koji su predloženi u izvještaju Ministarstva finansija, a koji se tiču potrebe za povećanjem broja zamjenika i stručnih saradnika, s obzirom da je 17. novembra prošle godine zaštitnik bio zadužen za 15.486 predmeta.

Usvojen je i predlog da se razmotri mogućnost uvođenja centralizovanog depozita na poziciji s koje bi se povlačila sredstva za izvršenje pravosnažnih sudskih odluka, a dat je i nalog Ministarstvu finansija da se do kraja septembra ove godine izradi predlog zakona o zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Iz Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem kao i Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, koje su takođe razmatrale ovaj izvještaj, ukazali su na potrebu analize položaja zaštitnika sa više aspekata i to uzročno-posljedične veze između činjenja ili nečinjenja u pravnim postupcima sa drugim pravnim subjektima, imajući u vidu novac koji država gubi.

Takođe, konstatovano je da država nije dovoljno zaštićena u postupcima privatizacije, te da je potrebno sprovoditi prethodni monitoring kvaliteta pravne zaštite u slučaju potencijalnih sporova.

Pobjeda

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.