Milaš podsjeća, da se zločin u Štrpcima dogodio na Željezničkoj stanici Štrpci, 27. februara 1993.godine, kada je srpska paravojna grupa iz Višegrada iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd - Bar izvela, otela i kasnije ubila 19 putnika, od kojih su 18 bili Bošnjaci, a jedan Hrvat: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifet Husović, Sead Đečević, Ismet Babačić, Halil Zupčević, Adem Alomerović, Rasim Ćorić, Fikret Memetović, Favzija Zeković, Nijazim Kajević, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Jusuf Rastoder, Zvezdan Zuličić i Tomo Buzov.

"Za ovaj zločin do sada je pravnosnažno osuđen samo Nebojša Ranisavljević na 15 godina zatvora. Sudski postupak je vođen pred Višim sudom u Bijelom Polju, gdje je utvrđeno da je zločin planiran i sproveden od strane pripadnika Višegradske brigade VRS, predvođene Milanom Lukićem", kazala je Milaš.

Prošle godine je postavljeno spomen obilježje žrtvama otmice u Štrpcima – umjetničko djelo "Sat života" čuvenog vajara Zlatka Glamočaka.

"To je važan doprinos razvoju kulture sjećanja, kao snažnog mehanizma u procesu uspostavljanja pravde za žrtve i ukazivanja da država priznaje da je zločin počinjen.

Kultura sjećanja bi trebalo da bude neodvojiv mehanizam od adekvatnog procesuiranja ratnih zločina pred pravosudnim instancama. Stoga, pozivamo nadležno Specijalno tužilaštvo Crne Gore, u čijem je mandatu rasvjetljavanje i kažnjavanje odgovornih za ratne zločine počinjenih na teritoriji Crne Gore ili izvan nje ukoliko su počinioci državljani Crne Gore, ali i sprovođenje Strategije o istraživanju ratnih zločina, da preuzme sve zakonske mjere, izvede pred lice pravde počinitelje svih zločina i njihove nalogodavce i traži adekvatne kaznene mjere u skladu sa međunarodnim i nacionalnim krivičnim normama humanitarnog prava", saopštila je Milaš.

Prema njenim riječima dužnost svih je da se doprinese uspostavljanju tranzicione pravde i vraćanju dostojanstva nevinim žrtvama.

"CGO će, samostalno ili kao referentna organizacija Koalicije za REKOM, nastaviti da sprovodi aktivnosti sa ciljem uspostavljanja kulture sjećanja, kako ratne strahote i žrtve ratnih zločina ne bi bile zaboravljene, a ujedno će insistirati da nadležni procesuiraju odgovorne za počinjene zločine", zaključila je Milaš.