Sporni odnos je počeo kada je “Merkur Evropa” započela gradnju stambenog objekta u Budvi, preko puta Hrama Svete Petke, nakon čega je u zaštiti Crkve u znak protesta došlo do okupljanja građana koji su blokirali gradilište.

Tada je došlo i do reakcije sveštenika koji su izašli na ulice. Mitropolija je potom tužila “Merkur” tvrdeći da je u pitanju njena zemlja, koja je bezpravno oduzeta poslije Drugog svjetskog rata. Kotorski sud je u tom sporu Mitropolije protiv Merkura donio privremenu mjeru zabrane gradnje i raspolaganja parcelom u korist Crkve, a na teret Merkura.

Nakon toga, “Merkur Evropa” je pred Vrhovnim sudom uspio da dokaže da je zemlja njegova i da je njegov prethodnik kupio od Opštine Budva, nakon čega je podnio tužbu protiv SPC zbog navodne štete koja im je nanijeta onemogućavanjem gradnje. Tužbenim zahtjevom je tražena odšteta koja je navodno “Merkuru” nanijeta usljed privremene zabrane gradnje, a ogleda se u povećanju troškova gradnje, kašnjenja u završetku objekta, prekidu gradnje i povećanju rashoda za bankarske kamate.

Ipak, sva tri stepena sudske vlasti ocijenila su da je taj tužbeni zahtjev “Merkura” neosnovan i da eventualna šteta, koja je nastala za tu firmu, nije u uzročnoj vezi sa radnjama Crkve, te da je u spornom periodu trajanja mjere bilo moguće izvoditi radove od Merkura i prilaziti gradilištu drugim putevima. Zbog gubitka spora su na teret Merkura kao tužioca dosuđeni i troškovi postupka u korist Crkve kao tužene.

U presudi Vrhovnog suda Crne Gore, donijetoj po revizij i Merkura, navodi se da je “izreka presude nižestepenih sudova jasna i u cjelosti u skladu sa datim obrazloženjem”. Navodi se nadalje da ranije presude, kojima se odbija tužbeni zahtjev “sadrže dovoljne i jasne razloge koje u potpunosti prihvata i ovaj sud, pa se neosnovano revizijom ukazuje da je počinjena bitna povreda postupka”.

Sud nije prihvatio navode tužioca da zbog izdate privremene mjere nije bio u mogućnosti da izvodi radove jer ga to, po ocjeni suda, nije ometalo u gradnji.

Dnevne novine