On ističe “da je pokušaj prevrata u Crnoj Gori jasno pokazao da SAD i Rusija imaju dijametralno suprotne ciljeve u regionu“.

“Izjave potpredsjednika Majkla Pensa tokom posjete Briselu i Minhenu potvrđuju američku obavezu prema NATO -u i time uvjeravaju sve prozapadne vlade Balkana da neće biti ostavljeni Moskvi na milost i nemilost. Uz to pokušaj prevrata u Crnoj Gori je jasno pokazao da SAD i Rusija imaju dijametralno suprotne ciljeve u regionu”, poručuje Bugajski.

U analizi Bugajski otkriva da će politika Amerike prema Balkanu imati kontinuitet i možda značiti još veću podršku za države ove regije.

On objašnjava da je taj region postao strateški test za administraciju Donalda Trampa, uz konstantnu borbu sa neprijateljskim miješanjem Rusije.

“Iako je suviše rano da se utvrdi tačna pozicija SAD prema Balkanu, njene konture počinju da se naziru kroz ubrzavanje procesa međunarodne integracije. Posmatrači i političari u regionu spekulisali su da Tramp može biti popustljiviji prema poziciji Srbije ili više voljan da se dogovori sa Moskvom kako bi žrtvovao nezavisnost Kosova i integritet Bosne i Hercegovine. Neki evropski analitičari čak vjeruju da će se Tramp vojno i politički povući iz regiona i proglasiti Balkan “evropskim problemom”, kojim se mora baviti Unija”, tvrdi Bugajski.

On podsjeća da su uzbunu u regionu podigle i kontroverzne izjave američkog kongresmena Dena Rorbahera, koje idu u prilog prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu.

“Neki regionalni lideri pretpostavljaju da bi Rorbaher, kao glasni Trampov pristalica, mogao ozbiljno da utiče na politiku Bijele kuće. Kongresmen tvrdi da u cilju stabilizacije regiona Srbija i Kosovo treba da razmjenjuju teritorije i stanovništvo, i da bi takav dogovor mogao da dovede do međusobnog priznavanja. Takođe je tvrdio da Makedonija mora da bude podijeljena između Kosova i Bugarske, jer to nije “prava država“. Malo je vjerovatno da će se izjave Rorbahera uzeti ozbiljno u novoj administraciji, jer bi gurnule SAD u središte novih sukoba. Bilo kakav pokušaj razmjena teritorija može da dovede do brojnih teritorijalnih zahtjeva i oružanih sukoba, ne samo u Makedoniji, na Kosovu i Srbiji, već i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Uz sve to, u regionalni rat mogu biti uvučene i članice NATO-a Albanija, Bugarska, Hrvatska, Grčka i Turska”, objašnjava Bugajski u analizi.

On je uvjeren da suprotno prvobitnim velikim nadanjima u Beogradu i Moskvi, kada je izabran Tramp, ciljevi nove administracije mogu biti daleko od koristi za Srbiju ili Rusiju.

“Zaista, postoje rani pokazatelji da upravo suprotno može biti slučaj. Američka politika prema Balkanu je postala isprepletena saga Tramp Putin, u kojoj je nemoguće vidjeti novog predsjednika SAD-a kako čini jednostrane ustupke Kremlju. Još jedna naznaka da će položaj Kremlja na Balkanu slabiti je poruka odnedavno bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina koji preporučuje Trampu da podrži Crnu Goru u NATO i da ubrza proces ratifikacije u američkom Senatu. Crna Gora je sada na putu da postane 29. članica Alijanse ovog proljeća”, uvjeren je Bugajski.

On podsjeća da se u postameričkih izbornim proračunima, srpskim zvaničnicima činilo izvjesno da će Trampova administracija biti manje posvećena nezavisnosti ili članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama.

“U stvarnosti, suprotno može biti istina. Kao samoproglašeni dilmejker, Tramp može da traži da se ubrza proces kosovske državnosti i međunarodna integracija, kako bi se ubrzalo uklanjanje američkih trupa koje broje nešto manje od 800 vojnika”, kaže Bugajski.

On podsjeća da je američki sekretar odbrane Džejms Matis eksplicitno podržao takav pristup tokom svog obraćanja u Senatu.

“Matis ukazuje da Vašington može da podrži brže stvaranje redovne vojske Kosova, koja može da preuzme sve bezbjednosne funkcije, uključujući odbranu granica Kosova. Ovo nije dobro primljeno ni u Beogradu, ni u Moskvi i obje prijestonice nestrpljivo čekaju da vide šta će biti pozicija novog američkog državnog sekretara Reka Tilersona. Neki analitičari sada spekulišu da Vašington može uskoro tražiti da Srbija prizna Kosovo, tako da američka misija na Kosovu može da se završi”, kaže Bugajski.

Prema njegovim riječima, Trampova administracija će sa nepovjerenjem pratiti sve aktivnosti koje Moskva podržava u regionu, kao i Putinov cilj da podrije, oslabi i podijeli Zapad da bi se spriječio Balkan na putu ka Alijansi.

“Zaista, ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov jasno je na konferenciji u Minhenu naglasio da njegova vlada traži „postzapadni svjetski poredak“. Umjesto da omogući Rusima da demontiraju Zapad, predsjednik Tramp i njegov bezbjednosni tim sada imaju priliku da ojačaju poziciju Zapada”, zaključuje Bugajski.

Pobjeda/RTCG