Njegovo pismo objavljujemo u cjelosti:

"Tek nedavno sam dobio u ruke prilog sa naslovom ”Uginuće flamingosa se moglo spriječiti” (Dnevne novine 23.1.2017.). Akteri koji nastupaju u članku, iznervirani zbog zaleđivanja Solane, traže da se Solana Ulcinj u hladno doba godine ispumpa i isuši, i da se u toplo doba godine morska voda upumpa. Uzrok januarskog ugibanja flamingosa su pronašli u lošoj regulaciji vodnog režima. U suštini izjave i način razmišljanja koji se baziraju na tragičnoj smrti ptica zvuče zastrašujuče za budućnost flamingosa u Crnoj Gori i zaštitu vodenih ptica na solani Ulcinj.

Tvrdnje iznesene u članku upoređujem sa podacima koji ukazuju na sasvim nešto drugo:

Uginuće flamingosa: Tokom vrhunca hladnog perioda u januaru, između njegovog 6. i 15. dana, temperature na Solani pale su do -7,1°C i dostigle neobično nizak 10-dnevni medijan od -5,1°C (podaci Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore). Subjektivni osjećaj hladnoće znatno je podigao vjetar i rezultirao zamrzavanjem bazena solane. Okolna slatkovodna staništa, npr. Šasko jezero, su potpuno zaledila. I morska laguna Velipoja u Albaniji nedaleko od Solane bila je pod ledenim pokrivačem. Zaledilo se more. Vjetar je takođe otvorio pernati pokrivač flamingosa i tako onemogućio termoizolaciju. Istovremeno su ptice imale veoma ograničene resurse ishrane. Uzrok smrti flamingosa tako treba primarno tražiti u hladnom talasu koji je zahvatio Europu, a ne u »regulaciji vodnog režima«. Utoliko više, jer smo na 17 km dugačkom putu po Solani pronašli 26 uginulih flaminga (od toga 24 mladih ptica u drugoj godini života) od kojih je 18 dostupnih ptica ad hoc na licu mjesta pregledao i veterinar i nijedna nije imala povrede prouzrokovane vatrenim oružjem. I taj nalaz ukazuje na smrzavanje ptica. Uzrok smrti bi trebao biti jasan: smrzavanje! No, ovdje treba i kazati da je glavnina flamingosa prije hladnog vremena napustila Solanu. Dio mladih jedinki je pokušaj zimovanja platio sa životom. Cilj je da se ovaj prirodni minus u budućnosti kompenzuje kvalitetnim uslovima za flamingose u Solani, t.j. upravljanjem staništa!     

Upumpavanje morske vode u Solanu (toplo doba godine) i ispumpavanje vode iz sa isušivanjem bazena (hladno doba godine): Bez vode u hladno doba godine na Solani ne bi bilo vodenih ptica na zimovanju i seobi. Ni flamingosa! I u vrijeme kada je Solana proizvodila so, njeni bazeni bili su tokom hladnog doba godine plavljeni između 20-80% (podaci EuroNatur 2003-2012. na osnovu seta od 32 popisa vodenih ptica). U kombinaciji sa prirodnim režimom padavina u Solani je tako stvoren slani plavni krajolik sa vodenim pticama. Profiter u tom krajoliku je i flamingo. Isušivanje solane sa brzim ispumpavanjem (sušenjem) i divlje plavljenje sa upumpavanjem morske vode će srušiti ishransku bazu flamingosa, pogotovo u sezoni gniježđenja. Poduhvate ispumpavanja i upumpavanja potrebno je dobro promisliti. Brzo ispumpavanje je opravdano samo u sezoni gnijezđenja, za spašavanje kolonija ptica, koda dođe do obilnih padavina. Ali ako padne u nekoliko sati 159,4 l/m2 padavina na 14,5 km2 površine Solane, kao što je to bilo 13. juna 2016. godine (podaci Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju), onda ne pomaže i da Vlada Slovenije instalira još 10 dodatnih pumpi na Solani, jer je nemoguće u nekoliko sati ispumpati preko dva miliona kubika, tačnije 2.311.300 m3 vode! Treba znati da i priroda stavlja svoje granice.   

Privatni zaštitari ptica u Crnoj Gori se nalaze po pitanju flamingosa i Solane u direktnoj koliziji sa državnom zaštitom prirode. Saradnja nije na vidiku. Deprimirajuće stanje za budućnost flamingosa u jednoj nevjerovatno lijepoj zemlji. Za privatne zašitare ptica u Crnoj Gori bilo bi esencijalno da razumiju da je najvažnija mjera, menadžment kolonije, do sada potpuno izostala. Moguće bi je bilo u saradnji i saglasnosti sa upravljačem Solane realizovati. Relativno sigurno gnjezdilište je moguće formirati u jednom bazenu. To pišem zbog toga jer je sezona gnežđenja na vidiku i umjesto konflikta puno bolje bi bilo sarađivati. No, važno je, da saradnja bazira na podacima i argumentima i ne samo idejama.

Autor: Borut Štumberger, Slovenija