Haglajtner, koji je vršilac dužnosti šefa Jedinice za Crnu Goru u Generalnoj direkciji EK za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, ocijenio je da je Crna Gora u oblasti vladavine prava dosta uradila.

Kako je kazao, to je nešto što svi prepoznajemo.

“Vidimo bitne rezultate i u oblasti zakonodavne reforme. Desile su se bitne izmjene u proteklim godinama u ovoj, kao i oblasti izgradnje institucija”, rekao je Haglajtner na konferenciji za novinare, prenosi Antena M pozivajući se na Minu.

On je dodao da je institucionalni okvir manje-više zaokružen, a da su u ovoj fazi pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) ključno pitanje rezultati.

"To je glavni fokus razgovora – sagledavanje rezultata na terenu, u praksi. U nekim oblastima ih vidimo – kada je u pitanju represija korupcije na visokom nivou i organizovani kriminal. Tu zaista postoje rezulatati koji se vide”, ocijenio je Haglajtner.

On je naveo da je u nekim drugim oblastima taj uticaj manje vidljiv i bilans ostvarenih rezultata ograničen.

“To su oblasti prevencije korupcije, oduzimanje imovine proistekle iz krivičnih djela, nasilje nad novinarima, krivično gonjenje u odnosu na prekoračenje sile i zlostavljanje organa vlasti, borba protiv nasilja zasnovana na rodnim razlikama i porodično nasilje”, precizirao je Haglajtner.

On je poručio da je važno u svim tim oblastima sprovoditi adekvatnu kaznenu politiku.

Haglajtner smatra da su crnogorski organi vlasti posvećeni evropskim integracijama, naročito premijer Duško Marković koji je "svjestan pitanja o kojima je razgovarano".

"Uvjereni smo da će u narednim mjesecima biti dodatnih vidjljivih rezultata u ovim oblastima i da će biti konstatovan napredak u pregovorima sa Crnom Gorom”, ocijenio je Haglajtner.

Ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da je reformom pravosuđa zaokružen zakonodavni okvir, i da je sada Crna Gora usmjerena na sagledavanje načina na koji sistem funckioniše – kako izbori, unapređenje i rad sudija i tužilaca proizvode rezultate.

On je naveo da je u dijelu temeljnih prava potrebno još rada u zakonodavstvu.

“Posebno smo istakli obaveze Crne Gore u dijelu unapređenja pravnog okvira kada su u pitanju osobe sa invaliditetom i prava manjina", precizirao je Pejović.

On je ocijenio da u suzbijanju korupcije postoje dobri rezultati, ali da ima oblasti na kojima treba dodatno raditi, kao što su finansijske istrage, oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošuću, sučavanje sa sumnjivim transakcijama i borba protiv kriminala. “Poglavlje 24 dobro stoji. Ovdje smo uvijek bilježilii dobre rezulatate u svih deset oblasti”, naglasio je Pejović.
 
Haglajtner je, upitan da prokomentariše štrajk glađu korisnica naknada za majke sa troje i više djece, podsjetio da je je EK zauzela stav po pitanju tih davanja u različitim izvještajima o napretku i ocjeni programa ekonomskih reformi.

"Od samog početka smo se kritički izjasnili na to davanje i cjelokupna politika EU je da se žene izvedu na tržište rada i da se podstiču da u njemu učestvuju, a ne da im se plaća da ne izađu na tržište rada”, naveo je Haglajtner.

On je kazao da je stav EK da žene treba da pronađu način i usklade aktivnosti kod kuće sa radnim obavezama.

“To je ugao iz kojeg mi gledamo na ovakve stvari, a mi smo veoma kritički gledali i na fiskalne implikacije tog zakona”, naveo je Haglajtner.

On je rekao da EK pomno prati diskusije koje se vode kada su u pitanju naknade i da postoje predmeti pred Ustavnim sudom.

“Smatram da je Vlada u dijalogu sa ženama kojih se ovo tiče i da rade na tome da se prevaziđe sadašnja situacija”, dodao je Haglajtner.

Mina/Antena M