EBRD: Politička situacija usporila ekonomski razvoj Crne Gore
Giulio Moreno

Teška godina za CG

EBRD: Politička situacija usporila ekonomski razvoj Crne Gore

Šef za EBRD u Crnoj Gori, Giulio Moreno, danas je na predstavljanju Izvještaja o tranziciji za period od prošle do ove godine, koji je sačinila ta institucija, saopštio da je prošla godina generalno bila teška za crnogorsku privredu.

"I pored toga isplatili smo 75 miliona EUR našim klijentima u Crnoj Gori za odobrene projekte. Do kraja prošle godine EBRD je ukupno u Crnoj Gori podržao 54 projekta u vrijednosti od oko 530 miliona EUR, ali smo ukupno mobilisali blizu milijardu EUR“, kazao je Moreno na konferenciji za novinare.

On je rekao da privatni sektor predstavlja glavni sektor u koji EBRD ulaže.

„Crna Gora je posebno dobar primjer toga, jer je naše prisustvo u crnogorskom privatnom sektoru izuzetno bitno. Ključno pitanje u narednom periodu biće implementacija projekata u sektoru infrastrukture, ključnom stubu budućnosti crnogorske ekonomije“, smatra Moreno.

On je, kada su u pitanju projekti koje EBRD planira da finansira, posebno naveo modernizaciju tivatskog aerodroma, rekonstrukciju puteva i nastavak ugradnje pametnih brojila u crnogorska domaćinstva.

Moreno je saopštio da EBRD za svaku zemlju u kojoj funkcioniše i radi priprema strategiju koja traje četiri godine.

Takav dokument za Crnu Goru trebalo bi da se usvoji do maja, a fokus će biti stavljen na tri teme.

„Planiramo da jačamo i osnažimo konkurentnost privatnog sektora. Crna Gora ima veliki potencijal za poljoprivrednu proizvodnju, ali se taj sektor mora podržati. Veliki problem je distibucija proizvoda. Zamislite da zemlja sa 320 kilometara obale nema odgovarajući ribarski brod. Tokom ljeta se sva riba uvozi iz iItalije i Hrvatske“, poručio je Moreno.

On je rekao da se tokom ljeta kada je glavna turistička sezona, salata i paradajz uvoze, što je, kako je ocijenio, 'čisto ludilo'.

„To znači uzaludno trošenje resursa i neiskorišćavanje potencijala koji postoje u zemlji“, kazao je Moreno.

EBRD će u strategiji za Crnu Goru posebnu pažnju obratiti i na unaprijeđenje povezanosti kada je u pitanju saobraćaj i energetika, kao i na regionalnu integraciju.

„Željeli bismo da podržimo tranziciju na zelenu ekonomiju i održivi turizam. Budućnost Crne Gore u smislu energetike je u obnovljivim izvorima. EBRD ne podržava izgradnju nove jedinice Termoelektrane (TE) u Pljevljima, jer država može da obezbijedi energiju na različite načine, ali to je očigledno politička odluka i nije naša uloga da raspravljamo o političkim odlukama“, saopštio je Moreno.

Zamjenik direktora u EBRD, Peter Sanfey, je tokom predstavljanja Izvještaja o tranziciji, rekao da se dokument fokusira na temu koja utiče na sve, a to je tema nejedakosti i inkluzije.

„U čitavom regionu EBRD-a vidimo postepeno povećavanje ekonomskog rasta. U 2015. godini smo bili pri samom dnu, gdje je prosječni rast u regionu bio oko nule. Ove godine očekujemo da region poraste oko 2,5 odsto“, naveo je Sanfey.

On je dodao da EBRD očekuje da Crna Gora nastavi rast.

„Prošla godina je bila malo razočaravajuća, jer smo očekivali četiri odsto, a bilo je malo manje od toga. Naša prognoza rasta za Crnu Goru u ovoj godini je tri odsto, ali vidjeli smo neki potencijal tako da ćemo revidirati prognozu u maju“, kazao je Sanfey.

Rast je, kako je objasnio, djelimično pokretan investicijama, izgradnjom autoputa i turizmom.

„Turizam je u Crnoj Gori važniji nego u bilo kojoj drugoj državi u kojoj radimo“, ocijenio je Sanfey.

Kada su u pitanju izazovi koji očekuju Crnu Goru, u EBRD-u smatraju da je to nastavak usklađivanja sa Evropskom unijom (EU) i sve veći nivo javnog duga.

„Sa druge strane, dosta napretka je ostvareno u stabilnosti finansijskog sektora. Crna Gora je odmakla više od drugih zemalja u regionu, ali još mnogo toga može da se uradi“, zaključio je Sanfey.

Antena M/Mina biznis

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.