Radulović je ocijenio da su dešavanja na Zapadnom Balkanu do skoro bila na perferijii interesovanja Evropske unije zbog njihovih unutrašnjih problema, prije svega ekonomske i migrantske krize. Dodaje da je ruski uticaj ponovo pojačao njihovu pažnju na ovo područje.

Predsjednik Evropskog pokreta smatra da su jasne briselske poruke kojima se traži uspostavljanje dijaloga u Crnoj Gori. Podsjeća da se od vlasti traži da bude fleksibilna, napravi političke ustupke i otvori mogućnost za opoziciju da se vrati u institucije sistema. Ističe da, ipak, oštrica kritike ide ka opozicijj od koje se, prije svega, na direktan način traži vraćanje u parlament.

"U narednom periodu treba očekivati nastavak pritisaka da se politički život ponovo institucionalizuje i da se sve vaninstitucionalne forme vrate u neki oblik koji je prihvaljiv i za EU i za rješavanje problema uopšte", smatra Radulović.

Prema njegovim riječima, za političke faktore u Crnoj Gori bilo bi bolje da malo više slijede sugestije koje im dolaze iz EU, a koje se odnose na unutrašnji politički život.

Komentarišući to što je opozicija nezadovoljna pritiscima iz Brisela, iako se zalažu za ulazak u EU, Radulović nije siguran da su sve opozicione partije okenute ka EU, te da ima i onih, kojima je, kako kaže, bliža evro-azijska ili ruska interesna sfera.

"Ipak, onaj dio političkog spektra u opoziciji, koji želi da nastavi proevropskim putem, mora ozbiljno da razmlisli o tome da svoju politiku usmjeri ka nekim zajedničkim vrijednostima. Pored toga što od opozicije traži da se vrati u institucije sistema, ipak ne zapostavlja set unutrašnjih refromi i pritisak na vlast. Očigledno da će to EU i dalje raditi", ocijenio je Radulović za TVCG.

Iako je evropski komesar za proširenje, Johanes Han, poručio da loše poruke koje dolaze iz zemalja Zapadnog Balkana mogu zaustaviti njihov put ka EU, Radulović ne očekuje da će se to desiti sa Crnom Gorom. Objašnjava da je to moguće jedino u slučaju radikalnih protesta kojima bi bila ugrožena stabilnost zemlje, a koji su kako kaže, potpuno različiti od građanskih .

"Radikalni protesti i narušavaje stabilnosti moglo bi eventualno da dovede do toga. Međutim, ne vidim spremnost, osim kod jednog užeg dijela političkog spektra, tj. Demokratskog fronta, da ide ka radikalizaciji, ali nijesam siguran da će ostali dio opozicije slijediti taj eventualni scenario", kazao je Radulović.

On očekuje da se politički dijalog vlasti i opozicije otvori do kraja godine.