"Prema poslednjim podacima, nakon više od 20 godina od ratnih dešavanja u regionu, više od 9, 000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo, od čega čak 62 osobe u Crnoj Gori. Stoga, prioritet svih država regiona, pa i Crne Gore, bi trebala biti potraga za lokacijama sa tijelima žrtava i ekshumacija. To zahtijeva blisku saradnju nadležnih institucija sa različitim akterima, uključujući porodice žrtava i nevladine organizacije. Podsjećamo da je nedavno, Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava podržao osnivanje REKOM-a i sugerisao da države treba da podrže uspostavljanje efikasnih i nezavisnih nacionalnih ili regionalnih tijela za utvrđivanje istine, a da države nasljednice bivše Jugoslavije treba da preuzmu vlasništvo nad Inicijativom za REKOM. Inicijativa za REKOM traži da integralni dio regionalne saradnje bude objelodanjivanje lokacija masovnih grobnica, ekshumacije, identifikacije i predavanje posmrtnih ostataka porodicama žrtava, kako bi se na taj način, makar minimalno, uvažio dignitet žrtava", saopštila je Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori.

Kada je u pitanju kažnjivost ratnih zločina, Milaš ističe da su podaci opominjući u cijelom regionu, uključujući i Crnu Goru.

"Preciznije, tri oslobađajuće i svega tri osuđujuće presude za slučajeve ratnih zločina su bilans dosadašnjeg rada crnogorskih pravosudnih institucija. Zabrinjava i što do sada niti u jednom zatvorenom predmetu nijesu utvrđeni nalagodavci, niti je bilo ko po komandnoj liniji odgovarao. To zahtijeva obavezno preispitivanje svih tih slučajeva, jer bez adekvatnih sudskih postupaka nema pune istine o ratnoj prošlosti, a što značajno ograničava i proces pomirenja naroda.", kazala je ona.

CGO ponovo ukazuje i na važnost da se primarno kroz formalni obrazovni sistem, ali i kroz druge alternativne obrazovne programe, stvori mogućnost da se budućim generacijama prenesu činjenice o svim zločinima iz prošlosti, kao bi se prestalo sa manipulacijom istih. 

"Pored nezadovoljavajućih rezultata u procesuiranju, otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina, obrazovanje može biti važan mehanizam za utvrđivanje činjenica o svim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava, kako bi se preventivno djelovalo", saopštila je Milaš.

Podsjeća, da je Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na Arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, velikog borca za ljudska prava, koji je ubijen 24. marta 1980, zbog oštrih osuda kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, braneći principe zaštite prava na život, promovisanje ljudskog dostojanstva i žestokog protivljenja svim oblicima nasilja. Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.