Gošović podsjeća da je Zakonom iz avgusta 2015. godine država garantovala majkama da pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece predstavlja njihovo doživotno pravo.

"Dakle, da je riječ o pravu koje traje doživotno, dok je iznos naknade utvrđen u fiksnom iznosu od 70%, odnosno 40%, od prosječne zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi godini ostvarivanja tog prava. Pitanje postojanja stečenih prava je po pravnoj teoriji i praksi veoma sporno i različito se rješava. Međutim, ako se zakonom ustvrdi da je riječ o doživotnom pravu, onda ne može biti dileme da je u pitanju neotuđivo stečeno pravo građana. U suprotnom, država bi varala sopstveni narod", navodi Gošović.

 Funkcioner Demokrata podsjeća da u skladu sa izmjenama zakona iz decembra 2016. godine pravo na naknadu majki koje rode troje ili više djece više nije doživotno pravo, pri čemu se umanjuje i mjesečni iznos visine naknade.

 "Princip pravne sigurnosti zahtijeva da se izbjegava svako narušavanje već utvrđenih stečenih prava. Čovjek kao pojedinac, kome su Ustavom data i garantovana osnovna prava i slobode, mora da bude siguran da će mu se u pravnom poretku ta prava i slobode obezbijediti i zaštititi i onda kada budu povrijeđena od samih nosilaca vlasti.Donesenom odlukom Ustavni sud, glasovima predsjednika i trojice sudija, nije zaštitio stečena prava i slobode majki koje rode troje ili više djece, iako je to, poštujući princip ustavnosti i zakonitosti, bio dužan učiniti.Članom 147 Ustava Crne Gore propisano je da zakon i drugi propisi ne može imati povratno dejstvo, i da, izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes, utvrđen u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo", ističe Gošović.

 On dodaje da su prilikom podnošenja Predloga za ocjenu ustavnosti odredbi zakona čijom primjenom su umanjene naknade majkama, poslanici Demokrata nesumnjivo utvrdili da u postupku donošenja tog zakona Skupština nije utvrdila javni interes za retroaktivnu primjenu pojedinih njegovih odredbi.

 "Retroaktivnom primjenom odredbi člana 176b tog zakona umanjene su naknade za oko 22.000 majki u Crnoj Gori koje su to pravo ostvarile primjenom propisa koji su važili do dana stupanja na snagu novodonesenog zakona.Saglasno članu 33 Zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud je bio dužan zatražiti od Skupštine Crne Gore dostavljanje cjelokupne dokumentacije vezane za donošenje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi mogao utvrditi odlučnu činjenicu da li je došlo do povrede ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona.Ustavni sud to nije učinio, nije zahtijevao od Skupštine dostavljanje naznačene dokumentacije, iako su ga zakon i neophodnost pribavljanja potrebnih dokaza obavezivali da to učini, ali to nije smetalo predsjedniku i trojici sudija Ustavnog suda da glasaju za odluku da u postupku donošenja naznačenog zakona nije došlo do povrede ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona", saopštava Gošović i ističe da je svaki komentar suvišan.

"Na takav način donesena odluka  Ustavnog suda nema ništa zajedničko sa poštovanjem načela vladavine prava, demokratijom i zaštitom sloboda i prava građana. Nema ništa zajedničko sa principima zbog kojih u svakoj demokratskoj državi postoji Ustavni sud", zaključuje Gošović.